Ukoliko u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, koji će biti predstavljen u utorak u Briselu, bude spominjanja sankcija protiv RS, to bi značilo zaustavljanje partnerstva s Evropom, rekla je u intervjuu “Nezavisnim” Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS.
“Ne možemo reći da u EU nema nikog ko razmišlja strateški i ne analizira šta bi se tada desilo. Znaju oni dobro da se sankcijama ne dolazi nigdje. Neki drugi to preferiraju, ali oni nisu identifikovani kao Evropljani”, kaže ona.
NN: Kako komentarišete hapšenja u Orašju i reakciju Hrvatske?
Cvijanović: Na generalnoj ravni, svi koji su činili ratne zločine moraju biti privedeni pravdi bez obzira na to koje su nacionalnosti. U ovom slučaju imate mnogo ljudi koji mogu da posvjedoče o onom što se dešavalo i sasvim je pristojno, ako ništa drugo, da oni koji su vršili torturu, ubijali, mučili i maltretirali nedužne ljude budu i procesuirani. Apsurdno je da po ovom pitanju zasjedaju vlade kako bi se ukazalo na to da nije trebalo nikoga privoditi. Bila je jedna zaista problematična izjava u medijima kako su navodno hrvatske vlasti o ovome obavijestile NATO i EU. Za mene je to zaista apsurd. Po kojem osnovu se oni obraćaju njima? Hrvatska bi kao članica EU trebalo da bude najveći promoter i zagovornik pravne države. Valjda bi oni trebalo da budu najglasniji da oni koji su počinili ratne zločine budu privedeni pravdi. To bih očekivala od zrele evropske države.
NN: Može li se očekivati da Hrvatska izvrši neku vrstu međunarodnog pritiska, s obzirom na to da je ona članica EU, a mi smo na putu ka EU?
Cvijanović: Zamislite na šta bi to ličilo da se vrši neka vrsta međunarodnog pritiska da se ne istražuje, da se ne bi došlo do istine, ma kakva ona bila. To je za mene nezamislivo. Ali, imali smo priliku da vidimo kako se određene države odnose prema pravosudnim instancama koje imaju međunarodni karakter. Pa smo imali priliku da vidimo kako se selektivno procesuiraju oni koji su bili osumnjičeni za ratne zločine i da vidimo hiperprodukciju predmeta u vezi sa Srbima, dok su neki drugi bili oslobađani i dočekivani kao heroji, iako su postojali neoborivi dokazi da su zločine činili.
NN: Kako će biti riješeno pitanje izgradnje mosta na Savi?
Cvijanović: Ako određujemo da su od strateškog značaja neki drugi mostovi ili granični prelazi, a uporedimo koliko se robe preveze u Gradišci i koliko je tu putnika, onda je jasno zašto to za nas ima toliki strateški značaj. Nekada davno imala sam priliku da čujem od čak dva njihova tadašnja premijera da to jeste njima važno, da će se raditi, ali da nemaju sredstva i da će nakon što 2013. postanu članica EU to svakako biti jedna od stvari koju će zahtijevati od EU. Kao što vidite, prošle su godine od toga. Utvrdilo se da glavni značaj ima most u Svilaju, za koji su izdvojena čini mi se čak 22 miliona evra, a za most u Gradišci, iako se zna da je njegova vrijednost 34 miliona evra, EU “velikodušno” daje 6,5 ili 6,8 miliona. Što je apsolutno nedovoljno. Izražavam nezadovoljstvo i prema predstavnicima BiH koji dolaze iz RS. Dvije godine sjede u vlasti, imali su odličnu priliku da iskomuniciraju značaj tog projekta, a oni to nisu uradili. Čitav niz projekata koji su načelno odobreni nalazi se na prostoru FBiH, i kad je u pitanju putna i željeznička infrastruktura, aerodromi i druge oblasti. A onda su, eto, da se ne kaže da nije baš ništa dato za RS, dali tih 6,5 miliona evra za most u Gradišci.
NN: Da li je ugrožena izgradnja autoputeva zbog akciza i plavog dizela?
Cvijanović: Jeste ugrožena zato što je još davno između EBRD-a i vlasti na nivou BiH potpisana i jedna takva obaveza da se ide na povećanje akciza za gorivo. Sada u FBiH imaju ogroman problem u vezi s autoputevima zbog toga što te obaveze nisu ispoštovane. To sad treba uraditi, ili to nije trebalo tada ni prihvatati. U pismu namjere svi oni su se obavezali i za jedne i za druge akcize. I tamo je eksplicitno rečeno, na svim pregovorima, da MMF neće tolerisati uvođenje plavog dizela na nivou BiH, jer bi, kako su rekli, to predstavljalo distorziju budžeta i da to nije stvar koja se može unijeti. Nekoliko puta sam pitala da li će oni promijeniti svoj stav jer predstavnici s bh. nivoa uporno govore da žele da uvedu plavi dizel. Svaki put su mi rekli da oni neće mijenjati svoj stav i to pred tim istim ljudima koji juče izlaze i govore da će uvesti plavi dizel. Ja jedino mogu zaključiti da oni žele da blokiraju sve ove aranžmane koje imamo i sa MMF-om i sa Svjetskom bankom insistirajući da urade nešto za šta smo upozoreni da oni neće tolerisati.
NN: Da li se onda pitanje plavog dizela može riješiti na nivou entiteta?
Cvijanović: Što se tiče RS, mi smo to riješili. Ako se sjećate nekoliko godina unazad bila je velika priča na Upravnom odboru UIO i o plavom dizelu. Odgovorno tvrdim da se to nije postiglo jer je problem bio u FBiH i “tuče” između Hercegovine i malo sjevernijih dijelova. Mi smo 2013. uveli plavi dizel upravo želeći da to omogućimo našim poljoprivrednicima. U RS mi to već imamo! I zato mislim da je ovo sada neka neozbiljna igra, a rokovi cure. Mi i dalje razgovaramo i pregovaramo s MMF-om, oni su tu, podvlačiće se crta krajem novembra da se vidi šta je urađeno. Ako u parlament upute prijedlog koji sadrži odredbu o plavom dizelu, sigurna sam da MMF neće preći preko toga. Onda ćemo doći u situaciju da su sve stvari iza toga zablokirane, pa ko voli nek’ izvoli.
NN: Kroz Reformsku agendu govori se o reformi javne uprave, da li će biti otpuštanja ili smanjenja plata…
Cvijanović: Priča o reformi javnog sektora je neosnovano svedena na pitanje javne uprave. Javna uprava i nivo službenika koji tu rade je jedna od manjih dimenzija te priče. Kroz Reformsku agendu i pismo namjere definisali smo mjere koje će se preduzimati. Napravila se velika galama, koja nije tačna, da će se neke desetine ili stotine radnika naći na cesti. To da smo htjeli da radimo naš aranžman s MMF-om ne bi počeo u septembru nego godinu dana prije. Ono što hoćemo jeste da racionalizujemo cjelokupan sistem u javnom sektoru zato što je to neophodno. Tu prvenstveno mislim na određene rezove koje moramo praviti u javnim preduzećima. Ona su obavezna da usklade svoje plate s primanjima upravo onih koji se nalaze u javnoj upravi. U javnoj upravi ćete naći manja primanja od administracije u određenim javnim preduzećima. Mi smo zamrznuli fond plata, ograničili smo prijem novih radnika. Broj zaposlenih, a time i troškovi, smanjivaće se odlaskom ljudi u penziju. Javna uprava mora da postane efikasnija, bolja i fleksibilnija. Fokus nije da mi bjesomučno lovimo neki manji broj koji navodno treba da postignemo, a da sve ostane isto. Nije problem broj, nego to kako da javna uprava postane bolji sagovornik i privredi i građanima.
NN: Hoće li biti rezova u “Željeznicama”? Spominje se ukidanje putničkog saobraćaja…
Cvijanović: I u Agendi i u pismu namjere našli su se dokumenti o rekonstruisanju “Željeznica” i o tome govorimo već barem dvije godine. Angažovani su stručnjaci Svjetske banke, koji su izradili nekoliko varijanti kako to može da izgleda i na koji način se to može reorganizovati. Sredinom novembra će predstavnici Svjetske banke prezentovati taj koncept, a nakon toga, tokom novembra, odlučićemo koji ćemo koncept odabrati. “Željeznice” su došle u dodatni problem zbog tužbi radnika teških 20 miliona maraka, koje ni najbolje preduzeće na svijetu ne bi moglo lako izdržati. Što se tiče putničkog saobraćaja, on nažalost odavno nije rentabilan nigdje u regiji. Analiza je pokazala poražavajuće brojeve minimalnog broja putnika koji putuju željeznicom. Da li će doći do potpunog ukidanja ili do suspenzije putničkog saobraćaja na jedno određeno vrijeme, još je pod znakom pitanja. Mi definitivno kao održivu stranu vidimo prevoz tereta.
NN: Sljedeće sedmice EU predstavlja izvještaj o napretku. Šta možemo očekivati?
Cvijanović: Očekujem da će oni tamo napisati nekih ljepših stvari nego prethodnih godina. Došli smo u situaciju da se sasvim prosječni procesi karakterišu kao veliki uspjeh i napredak. Kada bismo detaljnije analizirali stvari nismo se mi puno pomjerili. Ali neke stvari jesmo trasirali. Dobro je što smo usvojili mehanizam koordinacije, to će svakako biti prepoznato. Otklonjena je opasnost neusvajanja adaptacije SSP-a, tako da su neki uslovi kojima smo se bavili godinama ispunjeni. Sve te mjere koje smo dogovorili kroz Reformsku agendu su svakako mjere koje moramo sprovesti pa smo onda odlučili to povezati s evropskim putem, pa onda imamo i dvostruku korist. Ali mislim da je to dobro i da je to dobra osnova za reforme na svim nivoima vlasti. Ja sam zadovoljna time i što je to sve precizno navedeno šta je čija nadležnost i tačno šta ko mora da radi. Zadovoljna sam i poslom koji je RS uradila. Mi ćemo sad u parlament uputiti još nekoliko zakona i još više podići nivo ispunjenosti Agende.
NN: Može li se u izvještaju pojaviti i pitanje referenduma ili, eventualno, sankcija zbog njegovog sprovođenja?
Cvijanović: Ma kakve sankcije. EU odlično zna da ako bi uslijedile sankcije oni automatski gube partnerstvo u jednoj polovini zemlje. Ne možemo reći da u EU nema nikog ko razmišlja strateški i ne analizira šta bi se tada desilo. Znaju oni dobro da se sankcijama ne dolazi nigdje. Neki drugi to preferiraju, ali oni nisu identifikovani kao Evropljani. Najradije bi ih uveo Incko, koji živi od BiH i ogromne plate koju ovdje ima. Njemu je i najmanja kriza uvijek povod da to predstavi nekom velikom krizom, da svi kažu nema veze što je penzioner, neka zaradi još koju platu od pedesetak hiljada maraka mjesečno. Referendum je legitimno pravo svakog naroda pa i nas u RS. Nismo nikoga provocirali, nismo ništa ugrozili od onog što oni vole da pričaju da smo ugrozili, od funkcionisanja BiH, pa integritet, pa suverenitet kako oni vole da nabrajaju. Mi smo iskoristili instrument koji je pokazao našim građanima i institucijama da smo sposobni da organizujemo referendum. drugo, ovaj referendum mora da ima svoj smisao. Ovaj je apsolutno imao smisao iako ga opozicionari, iako su u njemu učestvovali, pokušavaju bojiti nekim drugim bojama. Referendum je poslao poruku da nećemo da funkcionišemo pod pritiskom i da imamo pravo da kažemo ko smo, šta smo i kako ćemo odlučivati o sebi.
NN: Da li je položaj RS u međunarodnim okvirima ugrožen zbog referenduma?
Cvijanović: Navikli smo na priču da dobijamo neke negativne ocjene, ali je bar 80 odsto tih negativnih ocjena nastalo kao rezultat pokušaja istih tih stranaca da opravdaju katastrofalne greške koje su ovdje pravili zadnjih 20 godina. To su bile sistemske greške zbog kojih ova država ne može ni da počne da diše. Te negativne ocjene su uvijek usmjerene protiv RS. Ja se bojim da oni namjerno zatvaraju oči pred ozbiljnim prijetnjama s kojima je suočena ova država, a one nemaju nikakve veze s RS.
Izvor: Nezavisne