Ogroman broj studija pokazuje da volontiranje ima mnogo pozitivnih efekata na mladih, ali i kod odraslih, počev od smanjenja stopa depresije i anksioznosti, pa do produženja životnog vijeka.

Kada su djeca u pitanju, volontiranje može biti pozitivno jer omogućava bolje razumijevanje načina na koji funkcionira jedno društvo. Također, pospješuje osjećaj vlastite vrijednosti, kaže Akua Boateng, psihoterapeutkinja iz Filadelfije čija je specijalnost rad sa porodicama.

Djeca volontirajući razvijaju vještine koje će im pomoći da posmatraju svijet oko sebe, što je temelj za razvijanje empatije, suosjećanja i želje za sudjelovanjem. Roditelji koji volontiraju sa svojom djecom također imaju priliku osjetiti dobrobiti tog rada, kako fizičke tako i psihičke, a ova će ih aktivnost dodatno zbližiti s djecom. Osim toga, u vremenima kada je toliko aspekata života van naše kontrole, volontiranje može pomoći da donekle vratimo taj isti osjećaj u svakodnevnicu. Istina je da većina ljudi na svijetu danas ima donekle poremećen ritam života, što često uzrokuje osjećaj nemoći, odnosno zarobljenosti. Upravo je zbog toga volontiranje s djecom dobra ideja, jer omogućava da kvalitetno provedemo vrijeme i učestvujemo u nečemu.

No, bitno je i kako ćemo djeci predstaviti volontiranje. Peter Levine, profesor na univerzitetu Tufts, smatra da je uloga roditelja ovdje veoma bitna.

S djecom morate pričati o nejednakostima u društvu na pravi način i morate paziti da takvi razgovori ne odvedu ka osjećaju superiornosti. Drugim riječima, ne trebate im govoriti: Moramo pomoći ovim jadnim ljudima jer nešto nije uredu s njima. Čak se i četverogodišnjem djetetu može objasniti da biste vi i vaša porodica mogli biti u istoj situaciji kao i ljudi kojima, recimo, dajete hranu. Oni jednostavno nisu imali toliko sreće u životu, kaže Levine.

Može se volontirati i od kuće

Kada su u pitanju potrebe prouzrokovane pandemijom, djeca mogu na kreativan način volontirati i iz svojih domova. Naprimjer, mogu kreirati zaštitne maske i donirati ih bolnicama ili radnicima i radnicama u sektorima esencijalnih usluga. Na internetu je moguće pronaći veliki broj tutorijala i videa sa uputama o tome kako ih napraviti.

Pisma podrške također su jako korisna za neke ljude u našem društvu. Pisati se može članovima porodice, prijateljima i prijateljicama, članovima zajednice. Djeca mogu učestvovati i u kuhanju i pripremanju obroka za osobe kojima je potrebna ova vrsta pomoći. Isto tako, mogu pomoći u pakiranju ili ukrašavanju paketa, ali i pratiti roditelje kada, na siguran način, dostavljaju hranu centrima za pomoć i pojedincima.

Ali i van nje

Trenutno je boravak na otvorenom, uz fizičko distanciranje i nošenje maski, najsigurniji način da se sretnemo s drugima. Odlazak u park s prijateljima, na akciju sakupljanja otpadaka, može biti divan način da se djeca fizički aktiviraju i uz to provedu vrijeme s vršnjacima i vršnjakinjama. I ne samo to, nego i da nauče koliko je očuvanje okoliša bitno za naš opstanak. Čak i šetnja ulicom s kesom u ruci može djeci i drugima poslati poruku kako je i njihova dužnost sredinu održavati sigurnom i čistom.

Dobra ideja je i vrtlarstvo, jer se u zimskim uslovima može uzgajati kupus, mrkva, kelj i repa, pa poslije podijeliti porodicama kojima su potrebne. Može se raditi i na obrezivanju i pripremanju bašte za proljeće.

Najbolje aktivnosti su one koje su zaista potrebne vašoj zajednici. Na osnovu njih trebate kao porodica odlučiti koja je od tih opcija vama važna i baciti se na posao.

Izvor: The Washington