Norveško-Bosanska Privredna Komora (NBPK) je osnovana 2009. godine, od strane bosanskohercegovačkih privrednika u Norveškoj. Gospodin Sejad Šejtanić je bio jedan od osnivača komore. Vizija osnivača je bila da se osnuje komora koja će bit poveznica između norveškog tržišta i privrede u Bosni i Hercegovini. U periodu od 2015. do 2020. godine aktivnosti komore su bile skromne.

“Od jula 2020. godine pristupamo kolektivnom članstvu Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, i od tada zapravo započinje razvoj NBPK,  zahvaljujući  nesebičnoj podršci koju je tada dobila od Privredne komore FBiH. Bez njihove podrške sigurno ne bismo danas bili ovdje gdje jesmo”, smatra Ahmed Lindov, predsjednik komore.

Naime, Ahmed Lindov je trenutni predsjednik Privredne Komore, ima 28 godina i rođen je u Splitu, ali je porijeklom iz Hrasnice kod Sarajeva, a u Norveškoj živi u gradiću Kvinesdalu na južnoj obali.

“U Norvešku sam sa mamom, bratom i nanom stigao kao beba od osam mjeseci, te sam čitav svoj život proveo na relaciji Bosna i Hercegovina-Norveška. U Norveškoj završavam sve nivoe obrazovanja, te stičem zvanje magistra prava. Magistrirao sam na tematici međunarodnog krivičnog prava, na temu “Pravda kao uslov za trajni mir” gdje sam uporedio Nürnbeški i Haaški proces”, ističe Lindov.

Od 2016. godine je suvlasnik knjigovodstvene kompanije “Zimmermann Økonomi og Regnskap AS”, a od 2019. godine radi praksu kao advokat u Advokatskoj firmi “Advokatfirma Folkman AS”.

“Uvijek pokušavam raditi na promociji svoje domovine, Bosne i Hercegovine. Od svoje 18. godine pa do danas sam obnašao razne funkcije u norveško-bosanskim udruženjima i zajednicama. Bio sam član upravnog odbora i kasnije predsjednik Bosanskog udruženja Jug Norveška, pored toga sam i četiri godine obnašao funkciju predsjednika skupštine Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. A 2019. godine sam izabran na funkciju predsjednika Norveško-Bosanske privredne komore”, ističe Lindov.

Osnovni cilj Norveško-Bosanske privredne komore je prvenstveno povezati Norvešku i Bosnu i Hercegovinu. Pravi način povezivanja dvije države je preko ljudi koji žive u njima pa tako ova Komora i nastoji povezati ljude, te na taj način olakšati ili potpomoći razvoju ideja ljudi koji dalje mogu preći u poslovne obrte. Takođe, Komora povezuje i kompanije i pokušava što više bosanske robe plasirati na norveško tržište, što je ujedno i cilj ekonomskog unapređenja Bosne i Hercegovine.

“Krajnja nam je svrha da postanemo komora koja će biti pouzdan partner privrednicima širom Bosne i Hercegovine bilo to kao pomoć prilikom investicija pri pokretanju firme, lansiranja proizvoda ili pronalaska tržišta”, naveo je predsjednik ove Komore.

Na samom početku Komora je krenula sa manjim privrednim obrtima, a Upravni odbor se nada da će nekada u budućnosti biti i saradnji sa velikim bosanskohercegovačkim firmama.

“Sada smo svojim djelovanjem htjeli najprije pružiti podršku marginalizovanim grupama bosanskohercegovačkog društva, poput povratničke populacije, osoba s invaliditetom, nezaposlenih lica, kao i drugih osoba lošijeg socio-ekonomskog statusa i sl. U aprilu i maju ove godine pokrenuli smo projekat podrške razvoja malih poljoprivrednih obrta u Bosni i Hercegovini. Projekat ima za cilj da pomogne pri početku privrednim subjektima, da na taj način olakšamo ljudima da pokrenu vlastite obrte/firme.”

Ono što je važno istaći jeste da Komora želi da kroz svoje projekat pomogne marginaliziranim grupama na području čitave teritorije Bosne i Hercegovine, da dobiju sigurna i održiva radna mjesta na vlastitim imanjima.

“Želimo da pojedinci i kompanije u koje ulažemo budu samoodržive i da tim ljudima pružimo potrebnu podršku da sebi obezbijede uslove za prihode od kojih će moći živjet”, navodi Lindov.

Ono što je bitno istaći jeste i to da su do sad kroz projekat koji je započet 10.04.2021. godine, pronašli ulagače u Norveškoj koji su uložili sredstva u privatne poljoprivredne obrte, tačnije u projekte na području općina Trnovo i Vareš. Trenutno imaju tri slična projekta koja se nalaze u završnim fazama te ističu da bi njihova realizaciji trebala biti do kraja ovog ljeta.

“Planiramo sistemski marketing bosanskohercegovačkih firmi u Norveškoj gdje smo angažirali marketinšku firmu koje će nam olakšati i omogućiti pristup norveškim privrednicima, te na najbolji način predstaviti naše firme na norveškom tržištu. Na ovako planski i strateški pristup povezivanju ovih dviju država radimo na unapređenju odnosa, ali i izgradnji dugoročnijih i održivih projekata, a sve sa ciljem omogućavanja bosansko-hercegovačkim privrednicima plasiranje na norveško tržište.”

“Želimo poručiti svim Bosancima i Hercegovcima, da je Bosna i Hercegovina jedno neiskorišteno tržište, gdje mi u dijaspori trebamo više raditi na razvoju bosanskohercegovačke privrede. Mi imamo mogućnosti da pomognemo razvoju bosanskohercegovačke privrede, a samim time ćemo razviti i životni standard u Bosni i Hercegovini”, poručuje Lindov našim čitaocima.

“Bosna i Hercegovina je dobra zemlja, koja posjeduje velike potencijale. Zato pozivam sve ljude u Bosni i Hercegovini da zaprate naš rad na društvenim mrežama i prate javne pozive koje ćemo periodično raspisivati. Nijedan projekat nije previše mali, niti ijedan projekat previše veliki. Vi nam pišite, a mi ćemo nastojati da zajedničkim naporima ojačamo privredu Bosne i Hercegovine, razvijajući vaše ideje uz podršku norveškog tržišta i dijaspore. Norveško-Bosanska Privredna komora nastoji da bude pouzdan partner svim Bosancima i Hercegovcima koji hoće da pokrenu ili razviju vlastiti biznis.”

Zajedno možemo učiniti čuda, okrenimo se jedni drugima i počnimo raditi.