Foto/Službena stranica Dubravka Šuica

Zastupnica Šuica upozorila na praksu inostranih banaka porijektlom iz EU-a koje su postupajući u zloj vjeri preko nezakonito ugovorene klauzule vezane uz švajcarski franak nastojale ostvariti znatnu nezakonitu dobit.

 Stigao je odgovor potpredsjednika Komisije Valdisa Dombrovskisa na ponovljeno pitanje zastupnice Dubravke Šuice Europskoj komisiji, koje je upućeno još u julu, a u kojem je zastupnica Šuica upozorila na praksu inostranih banaka podrijeklom iz EU-a koje su postupajući u zloj vjeri preko nezakonito ugovorene klauzule vezane uz švajcarski franak nastojale ostvariti znatnu nezakonitu dobit.

Zastupnica Šuica direktno je zatražila od Evropske komisije da se izjasni je li upoznata s činjenicom da je postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u toku ili se svjesno miješa u postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske na način koji se teško može ocijeniti kao prihvatljiv iz motrišta same Evropske unije.

U odgovoru Evropske komisije, koji potpisuje potpredsjednik Valdis Dombrovskis, navodi se da je Komisija zabrinuta zbog proporcionalnosti izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.

Tim je izmjenama predviđena mogućnost da zajmoprimci zatraže retroaktivnu konverziju svih kredita u švajcarskim francima; ta mjera koristi svim zajmoprimcima osim pravnih subjekata, bez obzira na njihov kapacitet za otplatu kredita, i njome se gotovo sav trošak prebacuje na zajmodavce. Prema mišljenju Komisije, čini se da se takvom mjerom ograničava slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana na način koji bi mogao biti nerazmjeran za postizanje legitimnog cilja zaštite pogođenih zajmoprimaca i izbjegavanja dužničke krize potrošača. Štoviše, prema mišljenju Komisije, takvom retroaktivnom konverzijom mogla bi se ugroziti pravna sigurnost”, navodi se u odgovoru Komisije.

U Republici Hrvatskoj sklopljeno je između 60 do 100 hiljada potrošačkih ugovora u kojima su sklopljeni krediti u švajcarskim francima između inostranih poslovnih banaka porijeklom iz EU i hrvatskih građana. U hrvatskim se medijima ponovno aktelizirao problem švajcarskog franka i teške situacije u kojoj se nalaze građani koji imaju kredite u toj valuti.

U nastavku, Evropska komisija se obavezala odlučiti o daljim koracima po ovom pitanju nakon očitovanja hrvatskih nadležnih tijela.

Pitanja upućena Evropskoj komisiji dostupna su OVDJE i OVDJE, a cjeloviti odgovor Evropske komisije može se pročitati OVDJE.

Prethodno upućeno pitanje od 3. februara 2015. godine dostupno je OVDJE.

Izvor: Dnevno.hr