Zakon o osiguranju depozita banaka u BiH donosi niz novina, a jedna od najinteresantnijih je da banke više neće moći višak novca da šalju u svoje centrale van države.

U Bosni i Hercegovini većina banaka je privatizovana i vlasnici su uglavnom banke sa stranom adresom.

“U BiH je 97 posto bankarskog sektora privatizovano, a većina banaka u BiH ‘viškove’ prosljeđuje bankama majkama u Austriji, Italiji i drugim zemljama. Ovim zakonom to će im biti onemogućeno, jer će sve viškove morati deponovati u BiH u Fond za osiguranje depozita koji će biti formiran”, rekao je Mirsad Isaković, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osim što je poslanik, Isaković je i finansijski stručnjak koji ističe da je ovo veoma važan zakon, jer će dodatno zaštititi privrednike, ali i građane štediše.

Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH jedan je od pet zakona u setu zakona o akcizama koji će se u srijedu naći pred poslanicima Predstavničkog doma. Zakonodavac, Savjet ministara BiH, tvrdi da je ovaj zakon bitna mjera koja će u budućnosti ublažiti potrese u bankarskom sektoru.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, ističe da je zakon usaglašen sa entitetskim zakonima o bankama te da se njime predviđa mogućnost da se poslije svih potresa u bankarskom sektoru može pristupiti i rekonstrukciji. Ovaj zakon će omogućiti da privrednici, ali i štediše, u slučaju finansijskih problema i “pada” banke, dobiju veliki dio svog novca natrag. Između ostalog, u ovom zakonu definisani su članovi koji određuju uslove za korištenje Fonda u koji se svakodnevno deponuju sredstva banaka.

U cilju očuvanja finansijske stabilnosti novim zakonima o bankama predviđen je rezolucioni proces kojim se kroz restrukturiranje poslovanja banaka pomaže stvaranju samoodržive banke, a jedan od izvora, novim zakonom, biće Fond za osiguranje depozita.

Odluku o upotrebi sredstava donosio bi Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita sastavljen od guvernera Centralne banke BiH i ministra finansija i trezora BiH ili lica koje oni ovlaste, a po jednog biraju entitetski ministri finansija. Članovi Upravnog odbora mogu biti i predstavnici entitetskih agencija za bankarstvom, ali bez prava glasa.

Međutim, ovdje postoji prenos nadležnosti, jer se entitetskim agencijama onemogućava pravo glasa, što će, prema riječima Dušanke Majkić, poslanika SNSDa u Predstavničkom domu BiH, pokušati riješiti podnošenjem amandmana.

“Predložiću amandmane na ovaj zakon kao član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH i pokušati djelovati u tom smjeru, a što se tiče samog zakona, on se čini dobar i prihvatljiv”, kazala je Majkićeva.

Zakon predviđa ograničenu visinu doprinosa Fonda za osiguranje depozita na 50 posto ciljanog iznosa Fonda. Upravni odbor Agencije, kao najviši organ upravljanja, donosi odluku o upotrebi fonda. U slučaju da Fond za osiguranje depozita pretrpi veće gubitke nego što bi pretrpio u procesima likvidacije ili stečaja, isti ostvaruje pravo na nadoknadu razlike iz sredstava vanredne premije.

U Savjetu ministara tvrde da su navedena rješenja u skladu sa direktivama EU. Ono što je važno istaći jeste da se ovim zakonom osniva Agencija za osiguranje depozita BiH. Agencija će imati sjedište u Banjaluci i filijale u Sarajevu i Banjaluci. Takođe, agencija može otvoriti dodatne filijale ako su fiskalno održive. Filijale nemaju pravni status, niti ovlaštenja nezavisno od Agencije. Upravni odbor Agencije imenuje direktore svih organizacionih jedinica Agencije.

Osnovni zadaci Agencije biće osiguranje prikladnih depozita fiskalnih i pravnih lica u bankama članicama u skaldu sa zakonom, izdavanje certifikata o članstvu bankama, oduzimanje, putem suspenzije ili okončanja certifikata o članstvu, investiranje sredstava koja čine Fond za osiguranje depozita, isplata osiguranja u slučaju prestanka rada banke, učešće u restrukturiranju banke.

Agencija će imati pravo zatražiti reviziju radi ocjene tačnosti izvještaja banke. U slučaju da banka članica blagovremeno ne dostavi izvještaje poslovanja Agenciji ili, pak, ne uplaćuje premije osiguranja po dospijeću, ne plaća naknadu za izdati certifikat, ne plaća članarinu ili, pak, odbije potpisati ugovor o osiguranju depozita, predviđene su kazne u iznosu od 40.000 do 200.000 KM.

Asim Fazlić (SDA), član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, ističe da je Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH veoma važan zakon, jer će omogućiti zaštitu bankarskog, ali i privrednog sektora u BiH.

“Žao mi je što se stručnjaci iz finansijskog sektora nisu više uključili u polemiku o ovome zakonu, možda bi u toku javnih rasprava imali nekih ideja koje bi omogućile bolju implementaciju”, rekao je Fazlić.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, naglašava da su stručnjaci Svjetske banke radili na Zakonu o osiguranju depozita u bankama BiH i da vjeruje da je zakon napravljen da zaštiti bankarski sektor, ali i korisnike.

“Nisam vidio zakon, moram priznati, ali vjerujem da se vodilo računa da se izbjegne situacija kao što je bila sa Bankom Srpske i Bobar bankom”, kazao je Pavlović.

Izvor: Capital/Nezavisne novine