Ako je situacija prošlog četvrtka u Skoplju poslije „izbora“ Taleta Džaferija na mjesto predsjednika Sobranja bila na ivici građanskog rata, poslije posjete američkog zvaničnika Brajana Hojta Jija postoji opasnost da sa te ivice sklizne, i to u lošem pravcu.

Naime, vjjetar u leđa koji je Ji dao albanskim strankama i Zoranu Zaevu već je dobio epilog. Tako je „novoizabrani“ predsjednik Sobranja Džaferi već najavio da će zakazati sjednicu parlamenta kako bi i zvanično preuzeo vlast od aktuelnog predsednika Sobranja Trajka Veljanovskog, koji tvrdi da Džaferi ne može da zakaže sednicu jer ne postoji zapisnik niti bilo kakav dokument o njegovom izboru na mjjesto prvog čoveka parlamenta.

Kako bi spriječili Džaferija u njegovoj namjeri, poslanici VMRO-DPMNE i predsjednik Sobranja Veljanovski već su ušli u zgradu parlamenta, a situacija je, kako navode naši izvori iz Makedonije, veoma rovita. Koliko se zna, Džaferi je pokušao da uđe u parlament, ali mu to nije pošlo za rukom.

Džaferi, međutim, tvrdi da ne odustaje od svog plana i ponavlja da je Amerika priznala njegov izbor. On je čak najavio i da će, ukoliko predsjednik Makedonije ne bude u roku od 10 dana dao mandata za sastav vlade Zoranu Zaevu, pokrenuti opoziv Ivanova u skupštini Makedonije.

Dakle, izaslanik Stejt departmenta umjesto da smiri strasti, Skoplju je donio još veće probleme. Dajući podršku Zaevu i Albancima, on ne samo da stavlja do znanja da podržava „tiransku platformu“, koja Albance, iako su manjinski narod, faktički izjednačava sa Makedoncima, već i „prkosi“ predsjedniku Makedonije Đorđu Ivanovu, koji od Zaeva traži da se javno odrekne platforme u zamijenu za mandat.

Aleksandar Mitevski, direktor Centra za istraživanje i analitiku iz Skoplja, osim što se slaže sa činjenicom da je posjeta američkog izaslanika još više produbila krizu u Makedoniji, sumnja i da je izaslanik Stejt departmenta Brajan Hojt Ji dobio odobrenje od strane sadašnje američke administracije za ovakav nastup, i vjeruje da je njegov glas — glas bivše „Klinton —Obama“ administracije, koja još u ovom dijelu svijeta vodi glavnu riječ.

„Ni Bela kuća ni Savet za nacionalnu bezbednost prethodno nisu bili obavešteni da je ambasador u Makedoniji Džes Bejli planirao da prizna novog ’predsednika parlamenta‘ u četvrtak uveče. To piše sajt ’Balkanalizis‘. Ovo otkriće izaziva veoma ozbiljnu zabrinutost oko toga ko vodi američku spoljnu politiku, u isto vreme kada je Balkan spreman da eksplodira usred rastućeg nacionalizma“, navodi on za sputniknews.com.

Nemoguće je da Džaferi održi svoju rijječ i da pokrene postupak za opoziv predsednika Ivanova ako ovaj ne dodjjeli mandat Zaevu za sastav vlade jer nije legalno izabran predsednik.

„To bi bilo moguće samo da je legalan predsjjednik Sobranja, a on to nije. On ne može da povuče nikakvu inicijativu u parlamentu koja bi bila legalna, čak i da u parlamentu tako nešto izglasaju. To može da im bude namjera, ali ne može biti izvršeno. S druge strane, Ivanov je bio izričit da ne daje mandat nikome dok se ne odbaci ’tiranska platforma‘, i to je zabetononirana pozicija makedonskog predsjednika“, kaže naš sagovornik.

On ovome dodaje da je jasno da američka politika ima dvostruke aršine, jer, kako kaže, u Albaniji dozvoljavaju da se održe izbori bez opozicije, što „jasno govori da im je stalo da zadrže Edija Ramu, koji podstiče ’Veliku Albaniju‘ i produžava politiku haosa na Balkanu“.

Da do haosa zaista može doći govore i najnoviji napisi na albanskim portalima koji tvrde da Albanci u Makedoniji nemaju namjeru da više tolerišu, kako kažu, „ ovakvu nepravdu“ i da se spremaju da održe kontramitinge građanima koji pod krilaticom „Za zajedničku Makedoniju“ već dva mjeseca šetaju ulicama Makedonije.

Džaferi ušao u Sobranje, traži ključeve

Novoizabrani predsednik Sobranja Talat Džaferi, tehnički premijer Emil Dimitrijev i neki od poslanika već se nalaze u zgradi parlamenta. Iza zatvorenih vrata sastanak poslanika stranke VMRO-DPMNE sa predsjedavajućim Trajkom Veljanoskim.

Mediji prenose da Džaferi nije uspio da uđe u kabinet Veljanoskog, u kome se nalaze jedinstveni pečati kojima se zvanično ovjeravaju dokumenta.

Pošto nema ključeva kabineta, Džaferi ne može da pošalje zvanično pismo makedonskom predsjedniku Đorđu Ivanovu, u kome bi ga obavestio da je u Sobranju obezbjeđena parlamentarna većina, navode makedonski mediji.

Prema rečima pravnih eksperata, pečati koji se nalaze u kabinetu predsednika parlamenta Trajka Veljanoskog nepohodni su da bi pismo Džaferija dobilo formu legalnog, zvaničnog dokumenta.

(NN/sputniknews.com)