Iza hrvatskog zahteva da se Srbiji blokira otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU stoje brojne zakulisne radnje, piše hrvatski “Jutarnji list”.
Hrvatska je tražila, kad je riječ o srpskom zakonu o regionalnoj nadležnosti, da se usvoji ne samo formulacija da se Srbija obavezuje “na dobrosusjedsku saradnju u postupanju s ratnim zločinima izbjegavanjem sukoba nadležnosti i osiguravanjem da ratni zločini budu procesuirani bez diskriminacije”, nego i rečenica da “sva otvorena pitanja u tom pogledu moraju biti u potpunosti riješena”. Drugim riječima, Srbija mora ukinuti nadležnost, navodi zagrebački list.
List dodaje da Belgijci i Nemci nisu bili zadovoljni tom formulacijom i tražili su u Parizu, uoči svečane večere koju je francuski predsjednik Fransoa Oland priredio za učesnike konferencije o Balkanu, da se umjesto riječi “riješeno” koristi “adresirano”.
“Dakle, da o svemu treba razgovarati, što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo”, kaže za “Jutarnji” dobro obavješteni izvor iz vrha hrvatske diplomatije.
Na večeri je došlo i do reakcije njemačke kancelarke Angele Merkel koja je različito interpretirana na hrvatskoj i srpskoj strani, navodi list.
Sve vrijeme pregovaranja kada je Hrvatska postavila svoje zahtjeve evropski komesar Johanes Han nije uvjek bio blagonaklon hrvatskoj strani, ali je 3. jula pristao na formulacije i zahtjeve koji su dolazili iz Zagreba. Kad se činilo da je sve riješeno i da je postignut dogovor, opet se zakomplikovalo zbog intervencije Belgijaca i Nemaca.
Šef hrvatske diplomatije Miro Kovač je tada otišao do Hana, koji je bio u društvu saradnika Angele Merkel.
“Imamo dogovor, zašto se sada to ne poštuje, zašto se pokušava da se mjenja da sva otvorena pitanja kad je riječ o srpskom zakonu moraju biti riješena. Ne bude li tako, propada dogovor”, prepričava pouzdani izvor iz diplomatskih krugova “Jutarnji”.
Han je samo govorio “da, da”, a saradnik njemačke kancelarke je sve slušao. Na toj večeri su govorili, između ostalih, Angela Merkel, Federika Mogerini, Sebhastijan Kurc i Miro Kovač.
“Ovde je hrvatski premijer Tihomir Orešković, blizu smo dogovora”, rekao je tada Kovač i Hrvatskoj obezbjedio aplauz, jedan od dva koji su te večeri upućeni učesnicima. Drugi je dobio šef srpske diplomatije koji je pjevao rođendanskom slavljeniku, albanskom premijeru Ediju Rami – i izazvao šok i nevjericu najviših državnika EU, piše “Jutarnji”.
Merkelova koja je pomno slučala govornike samo je upitala: “Kada će biti otoreno poglavlje” a odgovor koji je dobila bio je: “Možda u julu”. Zagrebački list navodi da je to različito interpretirano.
Srpska strana, kažu hrvatski diplomati, očito je očekivala jači pritisak njemačke kancelarke na Zagreb, najprije jer svoju javnost mora da pripremi na teške reforme u vladavini prava koje treba sprovesti za ulazak Srbije u EU.
“Iako Njemci, a to znači i Angela Merkel, nisu uvjek bili srećni zbog naših zahtjeva, prije svega jer su hteli da poglavlja sa Srbijom budu otvorena tokom holandskog predsjedavanja, do kraja jula, stvorena je potpuno kriva predstava za javnost da su vršili pritisak na Hrvatsku. Nisu nas nikad pritiskali”, naglašava izvor “Jutarnjeg”.
Još od aprila, kad je Hrvatska prvo postavila tri uslova Srbiji, koji su posle “narasli” na pet, Kovač je imao kontakte s Njemcima, ali i s Amerikancima. Bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić i njena vlada nisu od Srbije tražile ništa smatrajući da u pregovaračkim mjerilima za otvaranje dva ključna poglavlja hrvatska strana ne treba postavljati uslove, pa nije bio lagan put da se krene u proceduru uvrštavanja hrvatskih uslova u pregovarački proces. Prvo je Han, koji je bio skloniji srpskom stavu, zajedno s holandskim ministrom spoljnih poslova Bertom Kundersom prihvatio tri hrvatska zahtjeva da uđu u nacrt pregovaračke pozicije, a bio je izrazito ljut kada je Zagreb naknadno uvrstio i zahtjeve oko nestalih i prava žrtava na odštetu. Djelimično je taj zahtjev bio preslikan iz onog iz crnogorskih pregovora, ali se od Crne Gore tražilo da ostvari pravo pristupa pravosuđu samo civilnim žrtvama, dok je Zagreb sada to isto tražio, ali za sve žrtve rata.
List zaključuje da je rješavanje odnosa sa Srbijom još daleko od idealnog. Sadašnji vrh hrvatske diplomatije smatra sve što je postignuto dugoročno svojim velikim uspjehom jer su prije svega problemi iz prošlosti prenjeti na evropski kolosjek.
“Nama je sada u interesu da Srbija što pre krene prema EU jer će time i problemi koje smo mi istakli morati da budu rešeni”, kažu u Vladi Hrvatske i dodaju da će već ove nedelje biti održana prva sednica vladine Komisije za praćenje pregovora Srbije sa EU.
Izvor: B92