Evidentna je povećana upotreba govora mržnje i ksenofobičnih stavova u javnom prostoru prema migrantskoj i izbegličkoj populaciji koja boravi na teritoriji Balkanskog poluostrva, konkretnije u zemljama bivše Jugoslavije. Zabrinjavajuća je činjenica da su u posljednih par godina društvene mreže preplavljene antimigrantskim grupama čiji sadržaji po pravilu čine govor mržnje, nacionalna i vjerska netrpeljivost, stavovi zasnovani na predrasudama i negativnim stereotipima, lažne vjesti koje šire ksenofobične i rasističke ideje i pozivaju na nasilje. Nažalost, takve grupe su za kratko vrijeme okupile na stotine hiljada pratilaca, poput Facebook stranice “Stop naseljavanju migranata” koja broji više od 330.000 članova.
U Bosni i Hercegovini se osjeti porast tenzija prema migrantima, a situaciju dodatno otežavaju mediji koji senzacionalno izvještavaju o napadima migranata na ljude. Situacija je jako loša, jer se migrantska skupina stavlja u kontekst u kome se razvija antagonizam, strah, opasnost kod građana i predrasude, a to dodatno doprinosi širenju panike i mržnje. Neophodno je prekinuti mit o kriminalizaciji migrantske populacije, jer nijednu populaciju ne treba kriminalizovati, kako većinske narode, tako ni manjinske, a posebno ne one čija ljudska prava moramo poštovati.
Još od otvaranja tzv. Balkanske migrantske rute koja vodi preko Bosne i Hercegovine u virtuelnom prostoru vodi se “bitka” između dvije grupacije. Prva su ljudi koji migrante smatraju ljudima u nevolji, u potrebi, pa im na različite načine i pomažu da lakše prođu kroz putovanje njihovog života. Druga grupacija su ksenofobi i desničari koji zastupaju narativ da su migranti dio “zavjere”, da su teroristi i opasnost po građane BiH i Evrope. U praksi, u javnom prostoru, druga grupacija čini se glasnijom.
Educiranje građana je imperativ u našem društvu
Suočavamo se sa velikim plasmanom lažnih vijesti kojima se pokušava potaknuti strah i mržnja prema migrantima. Govor mržnje ima negativan učinak na cijelo društvo, a borba protiv govora mržnje postavlja nove izazove, naročito u digitalnom okruženju. Mnogo je izazovnija borba protiv govora mržnje u virtualnom prostoru, zbog mnoštva faktora – anonimizacije onoga ko širi govor mržnje, nedostatka zakonske regulative i zamjena teza između govora mržnje i slobode izražavanja.
Naime, potrebno je educirati građane i medijski ih opismeniti kako bi mogli kritički analizirati informacije i vijesti koje do njih dolaze. Ta vrsta opismenjavanja se zaista čini imperativom, budući da je javnost zasuta brojnim dezinformacijama o migrantima koji ilegalno prelaze granicu i u manjim grupama pokušavaju iz Bosne i Hercegovine doći do odredišta na zapadu Europe. Iako je policija demantirala navode o silovanjima, pljačkama, oskvrnućima raspela i ubistvima, javnost je zbunjena i prestrašena. Pozivati na ubistva migranata postala je sasvim dopuštena retorika na društvenim mrežama, dok neki lokalni političari otvoreno pozivaju na postavljanje mitraljeskih gnijezda na granice.
