Za probleme sa štitnjačom ne postoji specifična dijetoterapija, no preporučuje se mediteranska prehrana koja se pokazala izrazito korisnom za širok raspon zdravstvenih tegoba. Prehrana bi trebala biti raznolika i uravnotežena, s
čestim unosom tekućine.
- Bjelančevine. Bjelančevine imaju ulogu izgradnje stanica i obnovu organizma, zbog čega se preporučuje konzumacija različitih izvora bjelančevina nekoliko puta u danu. Glavnina unosa neka bude u drugom dijelu dana, kako bi se organizam tijekom noći pripremio za novi dan. Dobri izvori bjelančevina su meso i riba, različite vrste sira, različite vrste mlijeka (kravlje, sojino, bademovo) i fermentirani mliječni proizvodi, ali i mahunarke.
- Ugljikohidrati. Ugljikohidrati daju energiju organizmu, stoga je dobro unositi ih dva do tri puta tijekom dana. Bilo bi dobro izabirati one s manjim udjelom glutena i nižim glikemijskim indeksom, pogotovo u slučaju autoimunih bolesti ili drugih zdravstvenih teškoća. Prvenstveno se preporučuje unos cjelovitih žitarica: zobi, riže, kukuruza, ali i kvinoje, amaranta, heljde, i tjestenine skuhane al dente (kako bi se smanjilo glikemijsko opterećenje namirnice), krumpira te kruha od cjelovitih žitarica.
- Voće. Voće je izvrstan izvor vitamina, i dobro ga je konzumirati jednom do dvaput u danu. S obzirom da je voće također bogato jednostavnim šećerima, dobro je birati ono s nižim udjelom glikemijskog indeksa. Takve voćke su jabuke, kruške, naranče, marelice, borovnice, maline ili višnje.
- Povrće. Povrće je dobar izvor vitamina, minerala i vlakana, koji imaju ulogu u zdravlju cjelokupnog organizma. Preporučuje se zeleno lisnato povrće, poput kelja, špinata, blitve, različitih sorti zelene salate i zelja, a dobri izvori vlakna su različite vrste graha, slanutak i leća. Moguće ga je konzumirati sirovo ili obrađeno, u krutom obliku ili kao povrtni napitak. Dobri izvori vlakna su različite vrste mahunarki, na primjer slanutak, leća, i grah.
- Dobre masnoće. U umjerenoj količini, masnoće je dobro konzumirati uz svaki obrok. Svakako se preporučuje unos nezasićenih masnih kiselina koje su pogodne za termičku obradu, na primjer maslinovo, kokosovo ili laneno ulje. Osim ulja, dobre masnoće dobivaju se iz avokada, oraha, maslina, brazilskog orašćica te bučinih sjemenki.
- Tekućine. U danu se preporučuje popiti litru do dvije tekućine, najbolje vode ili nezaslađenih biljnih čajeva. Preporučuje se konzumacija većih količina vode odmah pri buđenju kako bi se tijelo hidriralo na početku dana, i izbjegla dehidracija (jaka žeđ) tijekom dana. Unos alkoholnih pića bilo bi dobro svesti na minimum.
Za kraj, važno je istaknuti važnost konzumacije minimalno procesuirane hrane, odnosno izbjegavanje industrijski pripremljene hrane kojom obiluju trgovine. Evo nekoliko primjera kako donijeti svjesnu odluku pri pripremi obroka. Na primjer, umjesto kupovine gotovih ribljih štapića, preporučuje se unos svježe pripremljene ribe, jednako kao i unos svježe pripremljenog mesa umjesto na primjer hrenovki ili različitih salama. Umjesto kupovnog voćnog jogurta, moguće je napraviti domaći miješanjem svježeg voća s jogurtom bogatim probiotičkim kulturama.
