Švedska, članica Evropske unije, nije članica NATO-a te održava status vojne neutralnosti koji je imala i tokom Drugog svjetskog rata.

nato-bal

Lavrov kazao da Litvanija gura NATO u ‘antiruskom pravcu’ [EPA]

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je upozorio da će Rusija preduzeti nove vojne mjere na sjevernim teritorijama ako se Švedska priključi NATO-u.

Švedska, članica Evropske unije, nije članica NATO-a te održava status vojne neutralnosti koji je imala i tokom Drugog svjetskog rata.

U intervjuu za švedski list Dagens Nyheter, Lavrov je rekao:

“Ako Švedska odluči da se priključi NATO-u, nećemo misliti da nas Šveđani žele napasti. Međutim, uzimajući u obzir da bi švedska vojna infrastruktura u takvom scenariju slušala komande NATO-a, onda, naravno da bismo bili primorani da preduzmemo relevantne tehničke, vojne mjere na našim sjevernim teritorijama, jer će s druge strane granice biti vojni i politički blok koji smatra Rusiju prijetnjom i želi da nas suzbije po svaku cijenu.”

Upitan da pojasni kakve bi mjere Rusija preduzela u tom slučaju, Lavrov je kazao da će o tome odlučivati vojni zvaničnici.

Zahvalnost Moskvi

Lavrov je istakao da Baltičke zemlje ne pokazuju nikakvu zahvalnost Moskvi zato što ih je “pustila da mirno odu” nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Lavrov je u intervjuu izdvojio Litvaniju kao “najagresivniju, najrusofobniju zemlju” i dodao da ona gura NATO u “antiruskom pravcu”, prenijela je agencija AP.

Ruski ministar vanjskih poslova je rekao da su mu kolege iz NATO-a rekle da će se Estonija, Letonija i Litvanija “smiriti” kad su se 2004. pridružile Sjevernoatlantskoj alijansi.

“One su postale članice NATO-a, ali nije bilo mira, posebno ne sa našim susjedima Litvancima”, rekao je Lavrov švedskom listu.

Litvanski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius je Lavrovov komentar opisao kao “čistu propagandu” i dodao: “Izraz rusofobija je potpuno neprikladan. Složio bih se sa izrazom Kremlj-fobija, budući da vidimo razliku između Rusije i politike njenog vodstva.”

Baltičke zemlje su stekle nezavisnost početkom devedesetih, nakon skoro pet decenija u Sovjetskom savezu.

Izvor: Agencije