Spor oko najavljenog podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, izazvao je još jednu krizu u regionu. Sarajevski analitičari ocjenjuju da se najavljena revizija „nepotrebno politizuje“.

Srpski zvaničnici oštro su reagovali na najavu iz Bosne i Hercegovine da će pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu biti zatražena revizija presude po tužbi protiv Srbije za genocid. Iz Beograda su poručili da je razvoj događaja u BiH sada „neizvjestan“ i da su odnosi BiH i Srbije „vraćeni 22 godine unazad“.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je da su lideri Srbije dovedeni u poziciju da „moraju da razmišljaju o sudbini BiH i Republike Srpske, a predsjednik RS Milorad Dodik da je inicijativa o reviziji „akt mržnje Bošnjaka u Sarajevu, prema Srbima“.

Ponovo se otvara rasprava o ratu

Moguća revizija presude, kako se ocjenjuje u Sarajevu, zabrinula je srpsku političku elitu sa obje strane rijeke Drine, jer se ponovo otvara rasprava o ratu, uzrocima, posljedicama i odgovornosti za događaje devedesetih godina na području bivše Jugoslavije. Novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić, koja je pratila iznošenje argumenata i izricanje prve presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu 2007. godine, za DW kaže da revizija presude ponovo u fokus stavlja priču o vremenu vladavine Slobodana Miloševića.

„To je vrijeme koje se u Srbiji pamti po nacionalizmu i sankcijama, a u BiH, Hrvatskoj i Kosovu po ratovima, istrebljenju i progonu. To je vrlo neugodna priča za današnje političke elite koje koketiraju sa nacionalizmom i manipulišu strahom od drugih i drugačijih. Od devedesetih godina do danas, sve garniture vlasti u Srbiji nastojale su da negiraju ili umanje svoju ulogu u ratu u BiH. Nijedan režim nije pokazao spremnost da se suoči sa neugodnom prošlošću i otvori prostor za dijalog zasnovan na činjenicama. Političke elite – gotovo isto kao i prije 25 godina, u vrijeme kada su počinjena prva zlodjela – negiraju, relativizuju i umanjuju zločine, uprkos brojnim sudskim presudama“, kaže Mirela Huković-Hodžić.

Balkanska specijalnost – politizacija

Bosna i Hercegovina imala je rok od deset godina da podnese zahtjjev za reviziju presude, ali se aplikacija podnosi doslovno u poslednjem trenutku, što je argument u rukama onih koji kritikuju inicijatore revizije. „Što se tiče revizije presude protiv Srbije, voljela bih da smo taj slučaj zatvorili 2007. godine. Ali mi smo izabrali pravni tim koji nije bio sposoban da dokaže nešto što se golim okom vidjelo. Par dana pred isteka desetogodišnjeg roka, neko je pomislio da bi bila grehota propustiti političke poene koji se mogu ubrati na tu temu. Daleko od toga da sam protiv revizije i smatram da treba iskoristiti svaku priliku da se istina dokaže – s tim da su nam šanse ovaj put još manje. Međutim, to je posao za pravnike, a ne za političare koji se u nedostatku rezultata bave populizmom“, objavila je, između ostalog, na svom Fejsbuk-profilu politička analitičarka Ivana Marić.

„I ovaj proces pred Međunarodnim sudom pravde, kao i procesi vođeni pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima, više su predmeti politizacije, nego što su argumenti u procesu suočavanja s prošlošću. Zato lekcija iz naše ratne prošlosti nema u udžbenicima, ne postoji zajednički narativ u kojem bi pijetet prema žrtvama i osuda zločina bila temelj naših današnjih odnosa. Još je prisutna podjela na ’naše heroje’ i ’njihove zločince’, bez senzibiliteta i empatije prema žrtvama. Iako se zaklinju u pravo i pravdu, političke elite još nisu spremne da retoriku usklade sa sudskim činjenicama. Međunarodni sud pravde će, na osnovu svog statuta i procedura, pomno da razmotri zahtjev BiH, ali kakvu god odluku da donese, ona će biti predmet politizacije i manipulacija. Do sada su pred sudovima dokazane brojne činjenice, ali žrtve još uvijjek ne osećaju efekte presuda, jer se one stalno zloupotrebljavaju u političke svrhe“, ističe Mirela Huković-Hodžić.

Izetbegovićeve činjenice o reviziji

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović oglasio se saopštenjem u kojem navodi „činjenice o reviziji presude“. On ističe da je Sakib Softić, u skladu sa odlukom Predsjedništva BiH iz 2002. godine, pravni agent te zemlje bez vremenskog ograničenja mandata i da je ovlašćen da zastupa BiH u skladu sa Statutom Međunarodnog suda pravde. „U Statutu i Pravilima Međunarodnog suda ne postoji nijedna odredba koja nalaže da postupak revizije presude mora da bude praćen novom odlukom nadležnog organa države kojom se ponovo imenuje agent te države pred Međunarodnim sudom pravde“, objašnjava je Izetbegović. Pismo kojim se predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić obratio Međunarodnom sudu osporavajući pravo na reviziju, za Izetbegovića je „neustavno djelovanje“ i iznošenje privatnih stavova koji su direktno suprotni zvaničnom stavu Predsjedništva BiH izraženom u odluci iz 2002. godine.

Izvor: Nezavisne