Prostor opština Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža napaja se vodom sa izvorišta Tilava koje je kraško vrelo i čija izdašnost varira. Kada je filter napravljen, 1968. godine, prosjek je bio 150 litara, a maksimum 210 litara.
Globalna promjena klime, intenzivna sječa šume i izgradnja na širem području Jahorine i Trebevića (odakle Tilava dobija vodu), uticali su na smanjenje kapaciteta izvorišta. Prethodnih decenija smanjivan je dotok vode u podzemlje, a sve to utiče na izdašnost vrela.
Kako se smanjivala, najbolje pokazuju podaci iz 2003.godine. Tada je minimalna izdašnost iznosila 80 litara, dok je posljednjih dana taj broj 65 litara po sekundi.
Koliko nam vode treba?
Dnevna potrošnja za područje opština Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža je oko 140 litara po sekundi, uključujući rezervoar Križ koji sam, kada se puni, „vuče“ 30 sekundnih litara. Prethodnih mjeseci je, u određenom periodu potrošnja vode bila i 180 litara. Tada su, kažu u Vodovodu, počeli upozoravati na racionalno trošenje vode i apelovali da se ona ne koristi za punjenje bazena ili prekomjerno zalijevanje bašti.
„Sve do unazad mjesec danas smo te nedostatke, u smislu dotoka i potrošnje vode, uspjeli nadomjestiti jer imamo rezervoare. Za periode ekstremne potrošnje imamo akumulirane količine vode u rezervoarima pa se to rasporedi kako bi se taj nedostatak mogao pokriti“, kaže Vesna Kapetina, rukovodilac sektora projektovanja i razvoja u KP „Vodovod i kanalizacija“.
Kada ni to nije bilo dovoljno, a kako bi se izbjegle redukcije, počelo se sa „prigušenjima“. Ni to ne pomaže u posljednjih nekoliko dana jer je dotok ekstremno nizak, pa je redukcija bila jedina opcija.
Redukcija
„Nažalost, to je najnepovoljnije za građane jer ostaju u određenom dijelu dana potpuno bez vode. Napravili smo takav sistem da imamo četiri područja i svako od njih je u redukciji po osam sati. Iscrpljujemo i količine vode i ljudske resurse jer to zahtijeva rad na terenu bukvalno 24 sata. Zone smo morali definisati tako da nam, dok je jedna u redukciji, obezbijedi količinu vode za ostale koje će moći da budu pokrivene“, pojašnjava Kapetina.
Zone su definisane i tako da tokom radnih dana nijedna škola ili vrtić ne ostanu bez vodosnabdijevanja. Iz preduzeća pojašnjavaju da zatvaranje i otvaranje zona znaju potrajati i do sat vremena. Zatvaranje se vrši polako jer se samo tako može sačuvati kompletan vodovodni sistem.
„Pokušavamo zaista na sve moguće načine da prevaziđemo ovu situaciju“, poručuje Kapetina.
Šta Vodovod radi kako bi se povećale količine vode?
Osim Tilave, u sistem su prethodnih godina kaptirana još dva vrela, ali i njihova izdašnost u ovom periodu je na minimumu.
Urađen je projekat za uključivanje još jednog vrela (Kasipovac), ali problem je što se ono nalazi na privatnom posjedu pa zbog neriješenih imovinskih odnosa vrelo još nije kaptirano.
Istovremeno, u toku su geološka istraživanja . Geolozi koji su obilazili teren planiraju raditi podzemne bušotine kako bi se vidjelo postoje li dodatne količine vode koje se mogu uključiti.
Ipak, čini se da je jedino pravo rješenje lokacija Kijevo. Vodovod je već uradio idejno rješenje i projekat kojim se sagledava mogućnost da se voda sa tamošnjeg izvora priključi u postojeći sistem. U Kijevu se nalazi jedno jače izvorište sa 35 sekundnih litara. Trenutna potrošnja u tom dijelu grada je zanemariva u odnosu na izdašnost vrela.
„Mi gazdujemo vodovodom u Trnovu i taj dio u Kijevu i pripada nama, ali je to druga lokalna zajednica. Dozvolu za takav objekat ili dovođenje vode do dijela koji pokriva vodovod Tilava, izdaje resorno Ministarstvo. Dovodni cjevovod bi išao glavnim magistralnim putem i tu su posebne saglasnosti „Puteva RS“. Ako uključimo i vrijednost te investicije, a to je po našim proračunima blizu 2.000.000 KM, to je dugotrajan proces.
Voda se Sarajevu ne isporučuje od aprila 2018. godine
Upitana o tome da li se voda sa izvorišta Tilava prodaje sarajevskom Vodovodu, Kapetina kaže da su to dezinformacije i da vodu sa tog izvorišta koriste samo građani Istočnog Sarajeva.
Podsjeća da je ugovor sa sarajevskim Vodovodom potpisan 2017. godine i tada je precizirano da se Sarajevu prodaje višak vode sa izvorišta Tilava.
„Taj ugovor je trajao do aprila 2018. godine, kada su oni prekinuli saradnju. Poslije toga se voda nikada nije isporučivala Sarajevu“, kaže Kapetina.