Fotot: Srbija danas

Šta se dogodilo na tržištu kafe posljednjih desetak dana, pa razlike u cijenama za pakovanje od 200 grama idu i do 60 dinara. Naše istraživanje je pokazalo da su pojedini proizvođači cijene kafe podigli 20 do 30 odsto, što je, prema mišlјenju dobrih poznavalaca ovog tržišta previše, čak i ako se uzmu u obzir kretanja na svjetskom tržištu i rast akciza.

Sve je stvar matematike, kažu naši sagovornici.

– U Srbiji ima dosta javašluka i mešetarenja sa mješavinama i imate pojedine brendove koji koštaju ispod cijene sirovine u maloprodaji. Kako? Oni su kupovali na tenderima kafe koje su stare i po deset, dvanaest godina. One su jeftine, ali i nekvalitetne – kaže naš sagovornik koji se bavi uvozom i proizvodnjom sirove kafe.

U svijetu trenutno, objašnjava, postoji deficit robuste kao vrste kafe u svim regijama i kontinentima, od Indije, preko Azije, Vijetnama, Indonezije do Afrike. Usljed velikih suša i malo kiše manje je i ima. Potrošnja ove manje kvalitetne sorte je u odnosu na kvalitetniju arabiku u poslednje vrijeme u porastu, posebno na velikim tržištima za proizvodnju instant kafa.

Prije nekoliko dana Međunarodni savjet za kafu ICO saopštio je u izvještaju o kretanjima na svijetskom tržištu za januar da su sve grupe kafa zabiljeležile rast cijena, pri čemu prednjači robusta sa rastom od 6,4 odsto, što je najviše od septembra 2011. godine. Sličan rast zabiljeležen je i kod brazilske kafe sorte arabika. Ovakav trend poguralo je i slablјenje dolara, kao i prognoze o smanjenoj proizvodnji u Brazilu, Indoneziji i Vijetnamu. Pržionice su, navodi se, nabavlјale robusta kafu slabijeg kvaliteta iz zemalјa drugog porijekla ili mješavinu arabike.

Slabiji dolar čini kafu, kao i sve druge robe koje se obračunavaju u ovoj valuti, jeftinijom za kupce u drugim valutama, što povećava tražnju i podstiče rast cijena, navedeno je u izvještaju ICO.

Na pitanje da li to znači da se i na našem tržištu našla kafa slabijeg kvaliteta po višim cijenama, naš sagovornik kaže da mi svakako pijemo lošiju kafu jer se rio minas, po brazilskoj deklaraciji, vodi kao najslabija arabika i dodaje da nismo tržište takozvane grupe jedan santosa (prana arabika), jer mi to cijenovno ne možemo da priuštimo.

– Drugo, naši nameti su jako veliki poput akciza koje druge zemlјe nemaju. Zašto je kafa deklarisana kao akcizna roba, ako to nigdje u svijetu nije praksa. Imate slučaj Slovenije u kojoj se pije kvalitetnija kafa po nižim cijenama, a to je , između ostalog i zbog troškova koje nemaju – kaže naš sagovornik.

Kao veliki problem navodi i trend rasta surogata u kafi u Srbiji. To je, kaže, toliko uzelo maha, da neki proizvođači uopšte ne prate cijene kafe nego cijene surogata i gledaju šta je najjeftinije. Prate samo koliko košta stočni grašak ili naut koji se najčešće dodaju kafi. Na deklaraciji naravno svi navode da je procenat surogata 5 do 10 odsto, ali je mnogo više od toga, tvrdi naš sagovornik i dodaje da otuda na tržištu trenutno imamo pakovanje od 100 grama koje košta 60, pa do 125 dinara.

On smatra da je pod svim okolnostima na svijetskom tržištu i rastom akciza trenutno preovlađujuća cijena kafe u Srbiji previsoka. Realno bi bilo da 100 grama košta između 80 i 90 dinara, jer je, tvrdi, i prije poskuplјenja cijena bila visoka. Za 130 dinara bi u malim pržionicama mogla da se kupi prana arabika, kolumbija ili kostarika, što su mnogo kvalitetnije vrste kafe.

Da li će ovakvi potresi na legalnom tržištu otjerati potrošače ponovo ka sivoj zoni, s obzirom na to da se kafa najvećih proizvođača na pijacama prodaje po cijenama koje su i do 20 odsto niže od onih u trgovinama?

– Da, ali i u male pržionice koje sada imaju kafu kontrolisanog kvaliteta po cijenama nižim i do 30 odsto. Jasno je da tržište kafe u Srbiji ukrupnjeno i da više od 70 odsto dijele dva najveća igrača „Atlantik grupa” (sa svojim najpoznatijim brendom „grand”) i „Štraus” sa „don kafom”, „c kafom”… – kaže on i napominje da su ove kompanije već ranije najavile poskuplјenje kafe u skladu sa kretanjima na svijetskom tržištu.

Koliko se promjenilo ovdašnje tržište pokazuje podatak da je u Beogradu 1993. godine bilo oko 600 registrovanih pržionica kafe, a danas ih je najviše deset. U Sloveniji ih je bilo 250, a sada dvije. U Hrvatskoj 400–500, a trenutno posluje samo pet.

Izvor: Srbija danas/Autor: Jelica Antelј, Ivana Albunović, Politika.rs