Kakva bi to bila jesen i zima bez šolje kuhanog vina? Ta slatka šolja bogatih vinskih i začinskih okusa u trenutku može zagrijati svaku prostoriju te stimulirati najzahtjevnija okusna i mirisna čula.
Jeste li znali da tradicija uživanja u kuhanom vinu ima bogatu istoriju ? Stoljećima su se oni višeg sloja znali šepuriti vlastitim receptima i jedinstvenim kombinacijama skupocjenih začina s kojima su savršeno oplemenjivali okus najkvalitetnijih vina. No kako su tokom godina šećer, cimet i klinčić bili sve dostupniji onima koji vino nisu mogli piti iz zlatnih šolja, kuhano vino postalo je sinonim za dolazak hladnog vremena
Iako na prvi pogled kuhano vino izgleda kao nešto jednostavno i brzo za pripremiti, ono ipak zahtijeva finoću i strpljenje.
Prije nego što vam otkrijemo recepte za pripremu kuhanog vina najpoznatijih majstora kuhinje, otkrit ćemo vam njihove male tajne za pripremu ovog popularnog toplog napitka.
Postoji uvriježeno mišljenje kako će i ono najjeftinije vino za 5 KM biti ukusno dodamo li u njega prave začine. I to je uglavnom istina, no to ne znači da vino mora biti jedva pitko. Želite li stvoriti najbolje okuse ovog toplog pića, trebali bi uložiti malo više vremena i truda u sam odabir vina
Savjetujemo crno vino voćnog okusa .Želite li jaču, gušću, gorkastiju i pikantniju verziju kuhanog vina, posegnite za crnim vinima s manje kiseline. Imajte na umu da će skupocjena vina kuhanjem izgubiti svoja delikatna svojstva pa bi bilo bolje da skupocjenu bocu rezervirate za pijuckanje uz savršeni obrok.
Unatoč tradiciji da se kuhano vino sprema prvenstveno od crnog vina, danas je gotovo jednako zastupljeno i bijelo vino. Glavno da odabrana vina imaju naglašenu kiselinu.
Osim osnovnih sastojka (vina, šećera, cimeta i klinčića) u kuhanim vinima koriste se i mnogobrojni slatki i slani mirisni dodaci. Kombinacije se kreću od dodavanja narandži, mandarina, limuna, brusnica, anisa, lovora, zrna bibera, vanilije, kardamoma i đumbira.
Đumbir i limun su poželjni u bijelom kuhanom vinu, kardamom, naranče i klementine u crnom kuhanom vinu dok s muškatnim oraščićem i vanilijom morate biti pažljivi. U pojedinim receptima mogu se naći konjak, rum, likeri i voćni čajevi, a u egzotičnim receptima može se kao zamjena šećeru naći med. Većina tradicionalnih recepata ide tako da sve začine stavite u vino (razrijeđeno s malo vode) i polagano kuhate do vrenja. No takvim standardnim zagrijavanjem za karamelizaciju šećera i za sažimanje začina, gubi se dosta alkohola i vinske arome.
Zato je od velike važnosti za bazu kuhanog vina pripremiti sirup, tj, prvo karamelizirati šećer, dodati malo vina i začine, sve lagano kuhati do kad se okusi ne prožmu i na samom kraju dodati ostatak vina.
Iako mnogi recepti zovu za ogromnom količinom šećera, savjetujemo da ipak pripazite na njegovu količinu osobito ako je riječ o desertnom vinu. Neki umjesto šećera stavljaju i med, no opet pripazite na njegovu količinu jer je med intenzivnijeg okusa od šećera.
Prilikom kuhanja posebnu pažnju posvetite laganoj vatri. Vino kuhajte polagano kako bi se spojili svi okusi i kako ne bi ishlapio sav alkohol.
Iako je originalni recept još uvijek klasik (i uvijek će biti), postoje njegove mnoge varijacije. Što stvorene u kuhinjama vlastitih domova, a što stvorene od ruku poznatih chefova.