Turizam u Republici Srpskoj, ali i u svijetu stagnira u ovom trenutku. Ministarstvo je razradilo planove za prevazilaženje posljedica virusa korona, a imamo i rezervne planove ukoliko pandemija bude u ovolikoj snazi kao što je sada ili kao što je bila tokom godine.

Turizam i ugostiteljstvo su grane koje su zaista najviše pogođene, kako god to neko posmatrao sa strane. Fabrike su radile, proizvodne linije su radile, nije bilo tolikih zaustavljanja, kao što smo, na primjer, zatvorili ugostitelje na određeni period. Naši ugostitelji ističu da su im zarade prepolovljene, ne mogu da rade u punom kapacitetu ukoliko želimo da poštujemo epidemiološke mjere. Stoga, situacija je teška, ali se svi prilagođavaju, ispričala je Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, u intervjuu za “Nezavisne”.

Između ostalog, Gašićeva je za naš list govorila o planovima i turističkoj ponudi za naredni period, fokusima, nedostacima, prednostima, ali i svojim omiljenim turističkim destinacijama u RS.

NN: Godina je na izmaku, kakva je turistička slika Republike Srpske u 2021. godini? Virus korona je pogodio mnoge djelatnosti, pa tako i djelatnost turizma, da li se oporavljamo te koliko prihoda je RS ostvarila od turizma ove godine?

GAŠIĆ: Prije svega, mi smo se nadali da ćemo u 2021. godini pričati o prevazilaženju posljedica pandemije, međutim mi se još borimo sa pandemijom. Ne možemo pričati da smo se vratili nekom normalnom režimu, jer neke epidemiološke mjere imamo i dalje na snazi. Ono što možemo reći, kada gledamo na broj turista koji su posjetili RS, jeste da pričamo o boljoj 2021. godini. U prvih šest mjeseci 2021. godine imali smo 100 odsto uvećanje broja domaćih turista po domaćim destinacijama, tako da možemo biti zadovoljni rezultatima.

Gledajući ono što svi mjerimo i kako uopšte gledamo to ostvarenje nekih ciljeva u turizmu, a to je naplata boravišne takse, do sada imamo naplate od 1.130.000 maraka, što je značajno povećanje u odnosu na cijelu prošlu godinu, tako da možemo biti zadovoljni rezultatima.

NN: Prethodna godina i nije bila baš za poređenje.

GAŠIĆ: Tu pričamo o ovim realnim i direktnim pokazateljima kroz prihod od boravišne takse i tu zaista imamo veliko poboljšanje u odnosnu na prethodnu godinu, koja svakako ne treba da bude referentna. Želimo svi da je što prije zaboravimo, ali imamo značajan napredak. Nama je početak 2020. godine bio zaista odličan, imali smo prva tri mjeseca koja su prevazišla sve prethodne godine, upravo smo to vidjeli kroz boravišnu taksu. Međutim, kraj godine je donio to što jeste… Mi težimo ka tome da se vratimo na neki period 2018-2019, u kojem se pokazala ekspanzija turizma, te se nadamo da ćemo 2022. dostići te brojeve pa čak ih i prevazići.

NN: “Nezavisne novine” su u ovoj godini, zajedno sa vašim ministarstvom, pokrenule projekat “Skriveni biseri RS”. Na terenu smo proveli godinu dana, upoznali se sa divnim ljudima, ali i pronašli neke izuzetne destinacije. Utisak je da zaista imamo šta ponuditi, koliko je i u ovom smislu bitna promocija za domaće turiste, jednako kao i za strane?

GAŠIĆ: Najbitnija. Vi, kada ste vidjeli, obišli i to nekome pokazali, ljudi su shvatili jednim dijelom šta imaju. Tu je od velikog značaja saradnja sa našim lokalnim turističkim organizacijama. Kod nas je nedavno bila turistička organizacija iz Ribnika i oni imaju divnu legendu o Crnoj kraljici. Za nju se vezuju legende, postoje tu i neki materijalni ostaci, što u suštini otvara ogroman potencijal koji će privući turiste. U tom smislu, promocija ne može da ide bez lokalnih turističkih zajednica. Oni najbolje znaju šta na lokalnom nivou imaju da ponude. Malo smo tržište, generalno Republika Srpska cijela, a da ne pričamo pojedinačno, ali nemamo lokalnu zajednicu koja nema bar nešto da ponudi. Značajno je, dakle, prepoznati na lokalnom nivou šta je to interesantno i ljudima u okruženju, ali i turistima iz inostranstva. Možemo da ponudimo svašta i onome ko voli avanturistički turizam, ali i nekom ko voli da bude mirno smješten u prirodi i ima mir i odmor. Na nama je kako ćemo to prezentovati. Naravno, kao što ste rekli, tu je ključna ta promocija.

NN: Za šta onda možemo reći da je najviše doprinijelo razvoju turizma u RS? Da li je to konstantna promocija, projekat turističkih vaučera…

GAŠIĆ: Ovo se može posmatrati sa više aspekata. Promocija kao aktivnost je nešto što se mora kontinuirano raditi i zaista to je primarni cilj Ministarstva da promoviše postojeće, ali i da otkriva nove destinacije koje su do sada bile nepoznate.

Možda nije lijepo poređenje, ali tokom pandemije turistički vaučeri su uvedeni kao jedna mjera pomoći, međutim ispostavilo se da je to jedan odličan projekat koji je imao višestruku korist. Tokom trajanja projekta mi smo imali brojne pozive građana koji nisu znali za destinacije koje se nalaze u neposrednoj blizini te su ih otkrili. Potom su ljudi koji su na tim destinacijama poslovali iskoristili trenutak pa su se okrenuli ka pružanju usluga, ugostiteljskih i turističkih. Tako smo kroz projekat vaučera ostvarili sjajne rezultate. Možemo reći da je projekat vaučera doprinio da u prvom dijelu 2021. godine imamo povećanje od 100 odsto broja domaćih turista, a pored te posredne pomoći turizmu kroz vaučere, i sama promocija je učinila mnogo.

NN: Kažete da se razvio domaći turizam i da su se svi subjekti uključili. Kada gledamo širu sliku, u turizmu je sve popularniji ruralni turizam, kao i glamping. Da li Ministarstvo ima neke planove na ovom polju?

GAŠIĆ: Mi u Ministarstvu upravo završavamo strategiju razvoja turizma za period 2021-2027. godina. Donosimo je u malo nezahvalnim okolnostima, ali upravo jedan od dijelova koji želimo razvijati kroz ovu strategiju jeste ruralni turizam, koji je zaista prepoznat kao nešto čime raspolažemo i u šta treba da ulažemo. Glamping jeste jedan od dijelova u našoj strategiji na koji treba posebno obratiti pažnju, na šta ćemo i mi usmjeriti i ljude koji su zainteresovani za rast i razvoj u turizmu. Tako da možemo reći da jedan od većih dijelova strategije razvoja predstavlja glamping, ali i ruralni turizam u potpunosti.

NN: Kao zemlja nudimo sjajnu hranu, ljubaznost i gostoprimstvo, netaknutu prirodu, predivne planine, banjski i zdravstveni turizam, ali i izuzetnu istoriju, međutim stiče se utisak da uvijek mislimo da je tamo negdje puno bolje. Ko je glavni krivac za to što ne izvlačimo svoj turistički maksimum, mediji, institucije ili je glavni krivac naš mentalitet?

GAŠIĆ: Sve što ste rekli je tako. I mentalitet ljudi, i mediji, i mi kao institucije, ali u krajnjoj liniji i privredni subjekti koji žele tim da se bave. Moje mišljenje je da je potrebna sinergija svih nas. Potrebno je možda da mi kao institucija aktivnije poguramo i vas medije i one ljude koji se bave privrednom djelatnošću u oblasti turizma i ugostiteljstva. Da svi budu vidljiviji na tržištu. Podršku će ovdje imati i imali su u proteklom periodu svi koji su se obratili u bilo kojem smislu, ali ne može Ministarstvo da odrađuje krajnji posao bilo kojeg privrednog subjekta koji se bavi djelatnošću. Svako mora da pronađe svoje mjesto u ovom lancu, turizam nije samo pružanje usluge smještaja. Radeći analize i kad pokušavamo da objasnimo koliko je značajan turizam i u našem BDP-u i učešće u svim pokazateljima privredne aktivnosti, turizam nije samo ono što uberemo od boravišne takse. Tu su uključeni i trgovina, kompletno ugostiteljstvo, saobraćaj, sve je to jedna sinergija svih nas koji treba da radimo na poboljšanju, na promociji prije svega.

NN: Onda nam nedostaje ta sinergija o kojoj pričate?

GAŠIĆ: Primijetila sam u posljednje vrijeme da nedostaje komunikacije između svih subjekata. Mi smo svi uzročno-posljedično povezani i moramo zajednički da radimo na promociji, da dobijemo jedan dobar paket-aranžman koji će biti poželjan za svakog kada ga pogleda te da ljudi iz inostranstva dođu ovamo i vide ono o čemu mi stalno pričamo da imamo da ponudimo. Dobra infrastruktura i povezanost jeste dobar preduslov, ali nije nešto što će nužno odbiti nekog da dođe. Imamo destinacija do kojih je teško doći, ali to nije presudan uslov da neko zbog toga odbije da dođe do te destinacije.

NN: Možemo li predvidjeti šta će se u razdoblju postkorone nametnuti kao ključni elementi u privlačenju gostiju i na vrijeme tim novim zahtjevima prilagoditi našu ponudu?

GAŠIĆ: Našom strategijom pokušali smo okupiti sve privredne subjekte i želimo da idemo ka tome da RS postane cjelogodišnja destinacija. Tu kroz strategiju razvoja turizma želimo da razradimo šta je ono što nudimo u ljetnom periodu, a šta u zimskom, naravno i u jesen i proljeće. Na ovaj način tako želimo da idemo na bazu cjelogodišnje ponude, a ne da se fokusiramo samo na banje ili samo na zimski turizam. Ljeti ne vole svi otići na more, ali mi imamo planine koje se trudimo razviti i u ljetnom periodu. U Jahorinu je u proteklom periodu uloženo mnogo, a prije svega da se omoguće i određeni ljetni sadržaji, da hoteli rade cijele godine, a ne samo tokom zime.

NN: Za kraj, možete li nam reći koja je to turistička destinacija koju biste uvijek preporučili, ona koja je i Vaš lični izbor?

GAŠIĆ: Ja kao Prijedorčanka moram reći da su to Kozara i Sana. U Prijedor, kada dođete zimi, možete otići na skijanje. Kozara ima divne ski-staze i ski-liftove, nije prevelika gužva i radnim danom je odlično. Staze su, doduše, manje i možda ne ispunjavaju uslove profesionalaca, ali dovoljne su za početnike i one koji žele da se zabave. Opet, sa druge strane, ljeti imamo Sanu, možda nije more, ali imamo gdje da se kupamo i tu dobijamo jedan ukupan cjelogodišnji doživljaj.