Praznik Blagovjesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sjećanja na “blagu vjest”, kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Blagovjesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvjek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Sa ovom blagovješću arhangela, „silaskom Svetog Duha na prečistu djevu”, počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.
Smatra se da od Blagovjesti počinje sjetva jarih žita. Takođe se vjeruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.
Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vjesti.
Na sutrašnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti bilo kakav veći posao (gradnja, otvaranje radnje, spremanje ispita, itd.), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno mjenjaju naš dosadašnji životni pravac.
Narodni običaji
Po narodnom običaju, na Blagovjesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinjao pjesmom djevojačkom.
Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je vejrovanje da će – ko preskoči ovu vatru biti zaštićen od ujeda zmije.
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovejsti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovjesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!„
Vjerovalo se i da se na Blagovjesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovjesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovjestima i mole se Bogorodici.
Od tog dana počinje sjetva jarih žita i tada se iznosi sjeme na sunce. Voćari smatraju Blagovjesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
Srećan vam praznik i radujte se skorašnjem uspehu
