Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje.

Proslavlja se uspomena na Hristovo krštenje na rijeci Jordan i javljanje Boga u obliku goluba i glasa: “Ovo je Sin moj i Njega poslušajte”.

Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, jer se smatra da su se u trenutku krštenja prvi put zajedno pojavili Otac, Sin i Duh Sveti, čime je prvi put objavljena tajna Svete Trojice koji su postali simbol vjere.

Na Bogojavljenje, 19. januara, završavaju se nekršteni dani.

Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.

Bogojavljensku vodicu nekada su pile trudnice da bi se “otvorile kao nebo na Bogojavljenje” pa da se lako porode. Ta se voda sipa i u bunar da se pročisti ako u njega padne kakva životinja. U stara vremena osvećena vodica davala se bolesnicima koji nisu mogli da odu u crkvu na pričest.

Postojalo je vjerovanje da će mlade devojke na bogojavljensku noć (18. na 19. Januar) na nebu ugledati lik onoga za koga će se udati.

Vjerovanje kaže da će neudate djevojke koje na noć pred Bogojavljenje pod jastuk pred spavanje stave ogledalce, sanjati muškarca za koga će se udati.