Cilј nove Gradske uprave je da Istočno Sarajevo bude grad stalnog stvaranja. Spremni smo i opredijelјeni za saradnju kako sa Vladom RS, tako i sa Savjetom ministara BiH, ali i svim međunarodnim i drugim organizacijama. Želimo svoj posao raditi ozbilјno i odgovorno, ali očekujemo da ta saradnja bude dvosmjerna, kaže u razgovoru za Vijesti.ba novoimenovani gradonačelnik Nenad Vuković.

Kao kadar opozicionog PDP-a, nezadovolјan je odnosom vlasti u RS prema Istočnom Sarajevu i Sarajevsko-romanijskoj regiji. No, kao gradonačelnik, nije opterećen političkom i partijskom pripadnošću, te tvrdi da će nastojati obezbijediti ravnomjeran razvoj šest opština koje ulaze u sastav Grada Istočnog Sarajeva, bez obzira na činjenicu da su tri opštinska načelnika iz Saveza za promjene, a preostala tri iz koalicije okuplјenje oko SNSD-a.

VIJESTI.BA: Na konstitutivnoj sjednici Skupštine grada 9. marta imenovani ste za gradonačelnika Istočnog Sarajeva. Tom prilikom ste kazali da imate velike planove i da ćete, prije svega, raditi na razvoju grada Istočno Sarajevo. U tom kontekstu, šta je Vaš fokus u ovom mandatu?

VUKOVIĆ: Grad Istočno Sarajevo ima usvojenu Strategiju razvoja do 2020. godine. U ovoj strategiji Istočno Sarajevo je definisano kao grad stalnog stvaranja, što on de facto i jeste od same 1993. godine kada je ustanovlјen, te 1996. kada je uspostavlјen kao struktura više opština, a danas su to Sokolac, Istočni Stari Grad, Pale, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo. Naša namjera je da se Grad razvija što ravnomjernije. U tom smislu će i nova Gradska uprava, na čelu sa mnom kao gradonačelnikom, činiti sve korake kako bismo uspjeli ostvariti taj cilј. Nesporno je da se pojedine opštine značajno urbanizuju i da su napredovale u prethodnih petnaestak godina, što je na radost građana Istočnog Sarajeva. Mi sa nivoa Grada ćemo, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, raditi sve što možemo kako bismo postigli taj cilј.

Prioritetni projekti svakako su rješavanje pitanja bolnice Kasindo, koja je glavna tema građana Istočnog Sarajeva i kompletne Sarajevsko-romanijske regije. Ovaj problem traje godinama i svjesni smo potrebe za njegovim rješavanjem i stavlјanjem tačke na ovo pitanje. U poslјednje vrijeme postoje neke indicije da je moguće da će se pitanje bolnice Kasindo uskoro rješavati. Grad Istočno Sarajevo će učiniti sve što je u našoj mogućnosti kako bi počela izgradnja potpuno nove bolnice na teritoriji našeg grada.

Kada su u pitanju drugi projekti, mi ćemo, prije svega, koristiti Razvojnu agenciju Grada Istočno Sarajevo, čiji smo osnivači i vlasnici. Pomoću tog resursa nastojaćemo da rješavamo brojna pitanja na teritoriji Grada i pomažemo našim opštinama da riješe svoje prioritetne probleme, koje su zacrtale u svojim strategijama razvoja za naredni mandatni period.

VIJESTI.BA: Kažete da je bolnica Kasindo u vrhu prioriteta. Upravo je ova ustanova crna tačka zdravstva u RS. Kako ocjenjujete dosadašnji odnos vlasti prema ovom pitanju? Ko je odgovoran za ovakvo stanje? Resorni ministar Dragan Bogdanić najavlјuje da bi izgradnja bolnice trebalo da počne sredinom lјeta, ako do početka aprila bude završena tenderska procedura, oko čega je bilo mnogo kontroverzi. Ukoliko sve bude išlo planiranom dinamikom, bolnica bi trebalo da bude završena do kraja 2018. godine.

VUKOVIĆ: Građani Istočnog Sarajeva i cijele Sarajevsko-romanijske regije razočarani su odnosom Vlade RS u prethodnih deset godina prema pitanju izgradnje nove bolnice u Kasindolu. Mi smatramo da je neopravdano zapostavlјen ovaj kraj, dakle Istočno Sarajevo i Sarajevsko-romanijska regija, te da nije trebalo da mi budemo poslјednji kada je u pitanju rješavanje problema ovog vida zdravstvene zaštite. Svjedoci smo, ali nismo lјubomorni, da je Klinički centar u Banjaluci više puta renoviran, adaptiran i proširivan, te da je riješeno pitanje bolnice u Bijelјini, kao i da je u Doboju odobren projekat koji će riješiti pitanje bolnice u ovom gradu. Istočno Sarajevo je zaista neopravdano zapostavlјeno.

U proteklom periodu bilo je prilika da se pitanje bolnice Kasindo riješi – bilo je obezbijeđenih sredstava koja su preusmjeravana na druge strane. Zbog toga izražavamo nezadovolјstvo kada je u pitanju Vlada RS, konkretno SNSD i njegovi partneri, koji su se oglušili na ovaj problem građana Istočnog Sarajeva. Mi se radujemo eventualnom rješavanju ovog problema, ali ne možemo da ne istaknemo ovo što sam prethodno rekao.

Osvrnući se i na tendersku proceduru. Prvi tender koji je raspisan za izgradnju nova bolnice bio je neuspješan, jer se izvjesna firma iz Banjaluke žalila na provedeni postupak i odabir izvođača, nakon čega je tender poništen. Resorni ministar i Vlada RS pokušali su da teret odgovornosti za pad tog tendera prebace na SDS, što smatram neopravdanim i nepoštenim. Ovdje su krivci Vlada RS, Ministarstvo zdravlјa RS i ministar Bogdanić, koji snose odgovornost. Nerealno je prebacivati odgovornost na bilo koga drugog. Mi očekujemo da oni kao nosioci posla i obaveze rješavanja ovog problema, konačno uspješno završe tendersku proceduru i počnu graditi novu bolnicu. To je jedina realna priča, a prebacivanje odgovornosti na druge zbog neuspjelog tendera je politikanstvo.

VIJESTI.BA: Kako generalno ocjenjujete dosadašnju politiku koju vrh RS vodi prema Istočnom Sarajevu?Je li SNSD kroz višegodišnju vlast zapostavio ulaganja u ovaj grad?

VUKOVIĆ: Ne možemo da ne kažemo da su postojali određeni projekti koji su se radili na području istoka RS za vrijeme ove vlasti. No, mi imamo primjedbu koja se odnosi na obim ulaganja, a jako spornom smatramo i selekciju projekata. Na teritoriji Grada Istočno Sarajevo možemo izdvojiti nekoliko primjera. Recimo, Vlada RS često se znala hvaliti da je uložila 42 miliona KM u Olimpijski centar Jahorina. Prvo, nisu to sve sredstva odvojena za Olimpijski centar, jedan dio je grantovskih sredstava, a jedan dio je kreditnih. Prema tome, nisu to data sredstva. Osim toga, katastrofalna je selekcija projekata i način na koji su oni uloženi u Olimpijski centar, a kao poslјedicu imamo predstečajno stanje ovog preduzeća i vrlo lošu situaciju u njemu. Stoga smo razočarani selekcijom projekata kada je u pitanju turizam.

Pomenuću i novi put od tzv donjeg dijela Grada do Jahorine. Volio bih da neko izračuna protok vozila tim putem i da vidimo opravdanost tog projekta. Mi razumijemo potrebu za gradnjom puteva i podržavamo gradnju putne infrastrukture, jer moramo imati povezanost sa svim krajevima. Međutim, pitanje je da li je baš ovaj put bio prioritet, ko se i u kojoj mjeri danas vozi njime, te da li su se ta sredstva mogla usmjeriti na neki drugi projekat koji bi bio mnogo korisniji svim građanima Istočnog Sarajeva.

Ne sporim, dakle, da je bilo nekih ulaganja, ali ona prvenstveno nisu dovolјna, a sporan je i izbor prioriteta za ulaganja. Da smo mi bili u toj poziciji, sigurno je da bi ulaganja bila veća, ali bismo i kvalitetnije odredili prioritete i bolјe uložili novce. Razmišlјali bismo o tome da ulažemo u nešto što stvara novu vrijednost i nova radna mjesta, a ne da potrošimo novac koji sutra to ne može stvoriti.

VIJESTI.BA: Kadar ste PDP-a, dakle opozicione stranke u RS. Da li i u kojoj mjeri ta činjenica može otežati upravlјanje Gradom? S druge strane, očekujete li problem u koordinisanju između šest opština, budući da su kadrovi koalicije okuplјene oko SNSD-a na čelu tri, a kadrovi Saveza za promjene na čelu tri opštine?

VUKOVIĆ: Dopuniću ovo što ste rekli. Dakle, tačno je da na teritoriji šest opština koje pripadaju Gradu Istočno Sarajevo, tri načelnika su iz SDS-a, a tri su iz SNSD-a. No, nije nebitno pomenuti da u pet od šest skupština opština, Savez za promjene ima skupštinsku većinu. Kao poslјedica toga, mi imamo i većinu u Skupštini Grada Istočno Sarajevo, jer se odbornici u Skupštinu Grada biraju iz lokalnih skupština opština. Stoga, Savez za promjene ima legitimitet kada je u pitanju Grad Istočno Sarajevo, a i ja kao gradonačelnik, jer moj mandat proizilazi iz odborničkih mandata članica Saveza za promjene, koje su donijeli iz skupština opština u Skupštinu Grada.

Ne očekujem da će ovo biti lak mandat, jer nije lako biti gradonačelnik bilo gdje i duboko sam svjestan toga. S druge strane, najavio sam da ćemo pokazati jednak odnos prema svim opštinama, bez obzira na to iz kojih političkih partija dolaze opštinski načelnici. Osim toga, predsjednici gradskih odbora PDP-a Rade Ćosović i SDS-a Darko Babalј su najavili prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma da ćemo se zalagati za ravnomjeran razvoj Grada Istočnog Sarajeva i da ćemo pokazati jednak odnos prema svim opštinama. Kao neko ko predstavlјa tu koaliciju i ko je na čelu Grada, ja treba da to pokažem u narednom periodu i mislim da će to biti vidlјivo.

Nisam opterećen politikom i partijskom pripadnošću na način da bih to provodio u djelo putem ovog odnosa Grada i opština. Mi moramo sarađivati, jer imamo isti zadatak – učiniti vidlјive pomake. S druge strane, ta saradnja će morati biti dvosmjerna. Saradnja se, dakle, ne može odvijati na način da moja ruka bude pružena, ali da ostane u vazduhu. I sa druge strane neko mora da pruži ruku, kako bismo se rukovali i da bismo završili određeni posao.

VIJESTI.BA: Nakon lokalnih izbora u oktobru 2016. predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik javno je govorio o tome kako Vlada RS neće sarađivati sa opštinama u kojem nije pobijedila stranka na čijem je čelu. Očekujete li, ipak, podršku Vlade RS?

VUKOVIĆ: Bojim se da Vlada RS nije u stanju da pomogne bilo kome, dakle, ni načelnicima koji dolaze iz redova koalicije okuplјene oko SNSD-a. Vlada RS dovela je svojom politikom i RS i sve lokalne zajednice u vrlo tešku poziciju. U tom kontekstu, teško je da bilo ko u bilo kojoj opštini ili gradu u RS može očekivati ozbilјnu pomoć i podršku Vlade RS. U prethodnom periodu Vlada RS se maćehinski odnosila prema opštinama i gradovima, na čijem su čelu lјudi iz političkih partija koje nisu u vladajućem bloku.

Želim kazati da Gradska uprava Istočnog Sarajeva sa mnom na čelu izražava spremnost i opredijelјenost za saradnju kako sa Vladom RS, tako i sa Savjetom ministara BiH, ali i svim međunarodnim i drugim organizacijama. Želimo svoj posao raditi ozbilјno i odgovorno. No, očekujemo da ta saradnja bude dvosmjerna. Mi ćemo podnositi zahtjeve za određene projekte i tražiti sastanke sa Vladom RS. Moramo imati tu komunikaciju, ako smo ozbilјni lјudi i ako želimo odgovorno raditi svoj posao na korist građana. Dakle, nova Gradsta uprava će u tom smislu biti otvorena, iskrena i sa veoma dobrim namjerama.

VIJESTI.BA: Jedan od najznačajnijih projekata Istočnog Sarajeva, u saradnji sa Sarajevom, svakako je organizacija Zimskog omladinskog olimpijskog festivala (EYOF), koji treba da bude održan u ova dva grada 2019. godine. Šta očekujete od ovog događaja, odnosno kakve benefite će donijeti građanima, ali i Gradu Istočno Sarajevo?

VUKOVIĆ: Zimski omladinski olimpijski festival (EYOF) radi se u organizaciji Evropskog olimpijskog komiteta koji je dao domaćinstvo gradovima Istočno Sarajevo i Sarajevo. EYOF treba da bude jedan od najvažnijih pozitivnih događaja u narednom mandatu i on je šansa za oba grada, a posebno za našu regiju. Preciznije, ovo je šansa da se vratimo na scenu organizacije velikih sportskih takmičenja u zimskim sportovima, te da pokažemo da imamo sposobnost za organizaciju velikih događaja na našim planinama.

EYOF je ogromna šansa i za turističku promociju. Postojeće turističke potencijale mi, objektivno, ne promovišemo na način kako bi to trebalo raditi. Stoga je ovo prilika da promovišemo turistički potencijal. Recimo, takmičenja na EYOF-u prenose svjetske medijske kuće, a takvu promociju realno nikada ne bismo mogli da platimo novcem.

S treće strane, organizacija EYOF-a šansa je i za realizaciju određenih infrastrukturnih projekata koji nisu urađeni u proteklom periodu, te da obogatimo naša borilišta za odvijanje velikih takičenja. Konkretno, na teritoriji Istočnog Sarajeva, to su Dvorišta gdje su predviđene nordijske discipline, te Jahorina gdje su predviđene alpske discipline.

Ovo sportsko takmičenje donosi mnogo benefita, ali mi moramo da uradimo brojne stvari kada je u pitanju organizacija samog događaja. Pred nama su brojne obaveze, ali ne samo obaveze gradova domaćina, nego prvenstveno preduzeća DOO EYOF, kojeg su osnovali Skupština grada Istočno Sarajevo i Skupština grada Sarajevo. Ovo preduzeće je odgovorno i bavi se organizacijom EYOF-a u narednom periodu. Grad Istočno Sarajevo će pratiti aktivnosti ovog preduzeća.

VIJESTI.BA: Kako teku pripreme za organizaciju? Hoće li se dva grada pokazati kao dobri domaćini?

VUKOVIĆ: Zadovolјan sam onim što je do sada urađeno, ali ponavlјam, pred nama su brojne obaveze. Objektivan problem leži u činjenici da nisu zaokružene finansije za organizaciju EYOF-a. Stoga ćemo u narednom periodu morati uložiti dodatne napore da ubijedimo sve institucije na svim nivoima vlasti da daju svoj doprinos.

Gradovi domaćini su Sarajevo i Istočno Sarajevo, ali je nemoguće da olimpijadu organizuju samo dva grada, bez pomoći države i entiteta. Prema informacijama kojima raspolažem, finansijska podrška svih nivoa vlasti kretala se od deklarativne do konkretne. U narednom periodu uložićemo napore da ubijedimo sve one koji do sada nisu pružili finansijsku podršku ili je nisu planirali pružiti u važnost ovog događaja, te u potrebu pomoći za njegovu organizaciju. Nadamo se da ćemo dobiti objedinjeniu podršku.

Veoma je važno da je Predsjedništvo BiH pružilo podršku, ali ono ne daje finansijsku podršku, već sve druge institucije na svim nivoima vlasti. Nadamo se da ćemo dobiti podršku svih i da ćemo uspjeti osigurati budžet. Postoji budžet za organizaciju i budžet za infrastrukturu, a trenutno nedostaju sredstva za infrastrukturu. Ako to pitanje uspijmo riješiti tokom prolјeća, već bismo se od lјeta mogli fokusirati na posao na terenu.

Istakao bih da sam dobio uvjerenje od Olimpijskog komiteta da EYOF 2019. nije upitan. Kao novi gradonačelnik, pitao sam da li se može desiti da dođe do ponovnog odgađanja i dobio sam uvjerenje da to nije moguća opcija. Dakle, EYOF će definitivno biti održan 2019. godine, ali je riječ o tome na kakvom nivou ćemo ga organizvati. Hoće li to biti na nekom skromnom nivou, koji možda nije dostojan organizacije, ili ćemo pak svi, sa svih nivoa vlasti učiniti da to bude organizovano na ozbilјan način i da se Evropi i svijetu pokažemo u pravom svjetlu. U tom smislu, vodimo aktivnosti da organizacija bude dobra.

VIJESTI.BA: Organizacija EYOF-a jedan je od najpozitivnijih primjera saradnje dva grada. Može li se ta saradnja proširiti? U kojim oblastima se može raditi zajedno na obostrani interes? Iskreno, je li Istočnom Sarajevu, njegovim građanima bliže Sarajevo ili Banjaluka i zbog čega?

VUKOVIĆ: Grad Istočno Sarajevo nastao je kao grad ostanka i opstanka srpskog naroda koji je živio na ovim krajevima i naroda koji je zbog rata morao izaći iz Sarajeva. On je, kao takav, simbol našeg ostanka i opstanka na ovim prostorima. Mi želimo da njegujemo tu činjenicu i smatramo da je Grad Istočno Sarajevo, kao takav, neupitan i sve ćemo učiniti da ga razvijamo i da njegov opstanak ne bude uopšte upitan. U tom smislu, često sam govorio da tražimo poseban status za Grad Istočno Sarajevo u okviru RS, uvažavajući činjenicu nastanka ovog grada.

Kada govorimo o komunikaciji građana Istočnog Sarajeva i Sarajeva, možemo reći da se ona odvija sasvim normalno i u tom kontekstu granica među građanima ne postoji. Veliki broj građana Istočnog Sarajeva radi u Sarajevu, od institucija BiH do privatnog sektora. Poslovanje privrede Istočnog Sarajeva naslonjeno je na Sarajevo. To sve je prirodno.

No, to ne mora da znači ništa kada je u pitanju odvojenost RS i FBiH, odnosno gradova Istočno Sarajevo i Sarajevo. Dakle, mi se ne moramo formalno-pravno mijenjati da bismo sarađivali i radili. Stoga, ne vidim problem u saradnji. Ratna vremena su prošla i hvala Bogu da je to tako. Imamo sve uslove da funkcionišemo kako jedni pored drugih, tako i jedni sa drugima. Jedni pored drugih formalno-pravno, a jedni sa drugima privredno i na sve druge načine.

Izvor: Grad Istočno Sarajevo