Master psihologije i praktičar transakcione analize Teona Pejić sa Pala objašnjava da je, uprkos čestom mišljenju da samo slabi ljudi traže stručnu pomoć, zapravo istina da i jake osobe prepoznaju da nekada ne mogu same, pa zatraže nekoga ko može da im pomogne.

Pandemija virusa korona traje više od 10 mjeseci i na svakoga utiče drugačije.

– Više od 10 mjeseci borimo se sa pandemijom. Pred nas se postavlja zahtjev da se adaptiramo, da usvajamo nove navike i ponašanja, da mijenjamo svoju svakodnevicu. Svaka nova adaptacija je na neki način kriza ili izlazak iz zone komfora. U zavisnosti od toga kako i inače reagujemo na promjene, vrlo vjerovatno ćemo i na ovu krizu slično reagovati – objašnjava Pejićeva za Srnu.

Pejićeva napominje da poteškoće po mentalno zdravlje predstavlja i dužina trajanja pandemije, zbog čega se stalno iznova moraju angažovati adaptivni mehanizmi.

Razumljiva pojava kod pojedinih ljudi je strah, kaže Teona i objašnjava da se ova emocija javlja kada se čovjek nalazi pred nepoznatim.

– Iako neprijatan, on evolutivno ima svoju zaštitnu funkciju koja nas priprema za borbu sa problemom sa kojim se suočavamo. Jedan od načina kako možemo bolje da razumijemo strah koji je prisutan jeste da se zapitamo zašto se javlja, koja je njegova uloga i zašto baš tada – ističe Pejićeva.

Ona savjetuje da svaki pojedinac treba da uči da procjenjuje koliko sam može da utiče na situaciju koje se plaši, a koliko je ta situacija izvan njega.

– Ukoliko strah prevladava naše trenutne kapacitete i teško se nosimo sa njim, veoma je važno da potražimo pomoć – poručuje Teona.

Pejićeva navodi da je ponekad dovoljna podrška prijatelja, člana porodice ili komšije, pa da se čovjek osjeća bolje, a nekada sve može olakšati i razgovor sa stručnom osobom, koja je obučena da na adekvatan način pomogne.

Prema njenim riječima, Društvo psihologa Republike Srpske veoma uspješno sprovodi različite aktivnosti u pružanju psihološke pomoći svim građanima, ali i kroz savjetovanje kako da prevaziđu određene krizne momente tokom trajanja epidemije virusa korona.

– Bez obzira na to da li ste prebolovali virus, pozitivni ili je neko vama blizak zaražen ili ste zbog cjelokupne situacije anksiozni i uplašeni, budite slobodni da tražite pomoć kako biste sa što manje posljedica prebrodili ovaj period – poručuje Pejićeva.

Ona zaključuje da tokom epidemije svi mogu razmisliti o tome šta su prošli, kakvo su iskustvo stekli ili, pak, nagraditi sebe jer su izdržali.