Nacrtom Zakona o visokom obrazovanju RS, o kojem se ove sedmice vodila konstruktivna rasprava među poslanicima u Narodnoj skupštini RS (NS RS), propisano je da se studijski programi iz niza oblasti ne mogu organizovati niti izvoditi kao vanredni studij.
Riječ je, kako nam je potvrđeno, o studijskim programima iz oblasti prava, zdravlja i zaštite zdravlja (medicina, stomatologija, farmacija), veterine, arhitekture, obrazovanja nastavnika i određenih polja umjetnosti.
Razlog su, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, visoki troškovi, nedostatak kadra i prostora i slično.
Baš kao među poslanicima u NS RS, nacrt je i među profesorima i studentima izazvao polemike pa tako jedni smatraju da je riječ o pogrešnom pristupu, a drugi da je u pitanju kvalitetna zamisao.
Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci, smatra da će novo zakonsko rješenje dokrajčiti i dokusuriti visoko obrazovanje u RS, jer predstavlja, kako tvrdi, 20 koraka nazad u odnosu na postojeći zakon.
– Mi imamo ugledne stručnjake koji su studirali vanredno te pozavršavali fakultete i prije roka, odnosno prije redovnih studenata, rekao je Popović.
Milan Skrobić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci, smatra da je razumljivo to da se medicina, stomatologija i farmacija ne mogu studirati kao vanredni studij, s obzirom na broj predavanja i vježbi koje se nedjeljno moraju obaviti.
Stanko Mijatović, student Medicinskog fakulteta u Banjaluci, napominje da je nepravedno to što oni koji ne slušaju predavanja mogu da polažu ispite.
– Ne vidim smisao u tome da se ispiti polažu bez prethodnog slušanja predmeta, jer čemu onda predavanja i vježbe, pita Mijatović.
Spomenuti nacrt zakona sutra će vjerovatno dobiti podršku poslanika NS RS i biće upućen u javnu raspravu, koja će trajati najmanje 60 dana.
Poslanici se juče i nisu bavili tematikom koja se odnosi na vanredno studiranje. Dobar dio njihovih zamjerki odnosio se na odredbu po kojoj su minimalni uslovi da neko bude izabran za asistenta zvanje magistra nauka ili završen master.
Igor Radojičić, poslanik SNSD-a, rekao je da bi to posebno moglo predstavljati problem što se tiče tehničkih fakulteta, koji bi u slučaju primjene takve odredbe mogli ostati bez asistenata.
– Ako ćete svu tu djecu gurnuti od fakulteta i nadati se da će se oni vratiti nakon završenog magistarskog ili master studija, mislim da je to nemoguće očekivati, rekao je Srđan Amidžić, poslanik SNSD-a u NS RS.
Nacrtom ovog zakona značajno se pooštravaju uslovi za osnivanje visokoškolske ustanove, a Davor Šešić, poslanik SDS-a, smatra da su oni prilično nerealni. On je rekao da ni odredba o tome da profesori mogu predavati do 68 godina nije dobra, jer se postavlja pitanje šta sa mladim kadrovima.
Svi poslanici u NS RS pažnju su skrenuli na krajnje lošu obrazovnu strukturu stanovništva naglašavajući da je u RS tek osam odsto stanovništva fakultetski obrazovano, dok je prosjek EU oko 20 odsto.
Nenad Stevandić, potpredsjednik NS RS, rekao je da je RS daleko od toga da godišnje proizvede 200 doktora nauka, što je standard na oko milion stanovnika, istovremeno negodujući zbog toga što penzionisana lica iz zemalja regiona predaju na fakultetima u RS, gdje postoji taj kadar.
Poslanici su predlagaču, odnosno Ministarstvu prosvjete i kulture RS i Vladi RS, skrenuli pažnju i na izbor rektora univerziteta ističući da nije dobro da rektora na neposrednim izborima biraju svi redovni profesori zaposleni na univerzitetu, te da treba obezbijediti da i drugo osoblje, odnosno asistenti, docenti i drugi mogu učestvovati u tom izboru.
Izvor: Nezavisne.com
