Više od 70 stručnjaka iz devet zemalja okupilo se na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji “Na putu sami: Kako učinkovito odgovoriti na potrebe djece bez pratnje u jugoistočnoj Evropi?” koja se održava u Zagrebu. Prema podacima Eurostata, u 2015. godini je preko 88.300 djece izbjeglica i migranata bez pratnje zatražilo azil u Evropskoj uniji (EU), što je četiri puta više u odnosu na godinu prije, javlja Anadolu Agency (AA).

Tema ove konferencije su djeca bez pratnje koja su u izbjegličkom, migrantskom valu prošla tzv. balkanskom rutom, a cilj je bolje međuresorno i prekogranično umrežavanje zemalja iz neposrednog susjedstva kako bi se našao bolji odgovor na ovaj izazov.

Djeca bez pratnje koja su stigla u migrantskom valu do Hrvatske smještaju se u Dom za djecu u Osijeku ili u centre za tražitelja azila Porin i Kutina, uz dodijeljenog im skrbnika iz centra za socijalnu skrb. Najjednostavnije rješenje je spajanje djeteta koje je ostalo bez pratnje sa obiteljima koje se nalaze u zapadnoj Evropi, kuda su i djeca krenula, ali postoje i teže situacije, kada dijete nema nikoga. Samo u Njemačkoj ima oko 80.000 djece bez pratnje.

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Valentina Otmačić ističe kako je takvu djecu najbolje smjestiti u udomiteljske porodice, ali kako u Hrvatskoj to još nije provedno u praksu, ponajprije zbog problema nepoznavanja jezika kojima djeca govore.

Otmačić ističe kako je toj djeci najčešće potrebna psihosocijalna pomoć, s obzirom da su na svom putu do Hrvatske prošla često teške traume, otmice, maltretiranja i ugrozu samog života.

Svrha sudjelovanja na ovoj konferenciji predstavnika zemalja koje nisu na Balkanskoj ruti, kao što su Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Albanija, jest priprema na osnovu iskustva drugih zemalja kako bi bili spremni odgovoriti na potrebe djece bez pratnje, ukoliko do te potrebe u budućnosti dođe.

Pomoćnica ministrice socijalne skrbi i mladih Diana Topčić Rosenberg kaže kako Hrvatska ima protokol za postupanje sa djecom iz stranih država koja su ostala bez roditeljske pratnje kojima su definirane aktivnosti više dionika potrebnih za zbrinjavanje djece. Rosenberg ističe kako je prije svega potrebno osigurati zaštitne mehanizme kako ta djeca ne bi postale žrtve trgovine ljudima ili dio zastrašujuće brojke od 100.000 djece koja se od početka migracijske krize smatraju nestalom.

Na konferenciji sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske, Grčke, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Slovenije, BiH, Nizozemske i Albanije koji se bave javnim politikama i programima za djecu bez pratnje i djecu odvojenu od obitelji. Konferenciju organiziraju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

U Hrvatskoj je trenutno 19-ero djece bez pratnje koja već godinu dana čekaju rješenje svoje situacije. U Hrvatskoj im je osigurana skrb, ali njihova budućnost i dalje je neizvjesna.

(Izvor: Vijesti.ba)