Ante Ramljak najavio je kako će u Konzumu biti otpuštanja, ali istovremeno i podizanja plata te kako će realizacija kredita od 530 milijona evra krenuti već od iduće sedmice kada se očekuje dobivanje prve tranše u iznosu od 100 milijona evra, ali i kako kontakta s Todorićem od preuzimanja nije bilo. U razgovoru za ‘Točku na tjedan’ N1 televizije, Ramljak je izrazio zadovoljstvo trenutnim stanjem u Agrokoru najavivši kako će prva tranša kredita u iznosu od 100 milijona sedmice ‘sjesti’ već sredinom ovoe sedmice nakon čega će glavninu tog novca proslijediti Konzumu.
Tim novcem će se, pojasnio je posebni povjerenik, podmiriti isključivo dospijeće dobavljača koje sad još u ovom trenutku nisu mogli uhvatiti u zadanim ugovorenim rokovima, dok će drugi dio novca biti nadopunjavanje zaliha u svrhu pripreme ljetne sezone. Upitan može li garantovati isplatu plata do sredine mjeseca za sve kompanije, Ramljak je istakao kako je to najvažnija stvar. ‘Od prvog dana ja sam govorio da dajem jamstvo za isplatu plaća koje neće kasniti i to smo već u ova dva mjeseca i pokazali. Tako da definitivno mislim da možemo jamčiti isplatu plaća, ali te plaće i ovako ne bi bile isplaćene iz ovog kredita. Znači nisu bile uvjetovane da li ćemo kredit imati ili ne, nego smo mi praćenjem, skupljanjem sredstava na dnevnoj bazi i osiguravali i odvajali sa strane – jedan dio priljeva kojeg smo dobivali na dnevnoj bazi smo odvajali za isplatu plaća koje dolaze svaki mjesec’, istaknuo je Vladin izvanredni povjerenik u razgovoru za N1 televiziju.
Budući da je Sberbank dala do znanja kako ne želi sudjelovati u aranžmanu, Ramljak je upitan zašto misli da će druge banke sudjelovati u spasu posrnulog diva. ‘Prema svim informacijama i naznakama koje imamo mislim da postoji veliki interes, ja sam uvjeren s obzirom na to da je to model refinanciranja starog duga, a svima je u interesu da izvuku taj stari dug i stave ga u prvenstvo isplate, u onaj senior status, tako da postoji dosta velik interes, to je ekonomsko financijski interes’, optimističan je Ramljak koji je pojasnio da ako ne bude interesa obavezu preuzimaju Zagrebačka banka i fond Knighthead. Ramljak je, također, upitan hoće li na kraju otpis dugova biti veći budući da se radi o roll up aranžmanu koji donosi novu obvezu od više od milijardu kuna.
‘Nije nova obveza od milijardu eura, nego od 450 milijuna eura, 80 milijuna je ono što smo već digli prije mjesec dana. Aranžman tog refinanciranja ili roll upa je složen tako da svaka banka koja je već u postojećoj izloženosti prema Agrokoru, a pogotovo one banke koje nemaju osigurana svoja potraživanja prema Agrokoru, znači to je jedan veliki broj banaka koji uopšte nemaju nikakva sredstva osiguranja, nikakve zaloge, nikakve kolaterale,
(Foto: Google) one bi trebale imati najveći interes da se ustvari iz tog nekog zadnjeg reda u autobusu presele u prvi red autobusa ili što bliže moguće vozaču – tako je napravljen, da karikiram I pojednostavim. Sad taj novi kredit od 450 milijona evra je ustvari iznos koji njima osigurava, znači postojećim kreditorima Agrokora, da ustvari oni budu sigurni da će u konačnici ipak ova kompanija opstati, to jest kompanije u sustavu grupacije Agrokor i da će im se barem onda u nekoj nagodbi iz vrijednosti tih kompanija koje budu živjele i preživjele, jedan dio onih starih dugovanja vratiti’, kazao je povjerenik za Agrokor, dodajući kako je u ovom trenutku teško reći koliki postotak će se starog duga otplatiti i kako će se otplatiti prema kome. Upitan za komentar stava Sberbanka koja je najveći kreditor koji više ne želi sudjelovati u priči oko Agrokora, Ramljak je kazao kako je Sberbank u ‘vrlo nezavidnoj poziciji s obzirom na sredstva osiguranja koja imaju ili bolje rečeno nemaju’. ‘Nadam da će oni na kraju sagledati to i sudjelovati u tom kreditu, međutim svatko ima pravo na svoju odluku’, mišljenja je Ramljak, dodajući kako još uvijek ne zna jesu li Sberbanku tužbe sredstvo pritiska ili sredstvo naplate.
Ramljak je i pojasnio ko će u konačnici sve to platiti, budući da dio poreznih obveznika smatra kako će se upravo njihovim novcem pokušati sanirati problem. ‘Mislim da je postupak toliko komplikovan i težak i kad pogledate malo i primjere i međunarodne slučajeve i države u kojima su se događale ovakve stvari, uvijek je iza ovakvih procesa i postupaka ostajao jako velik broj tužbi. Vi jednostavno ne možete sve zadovoljiti, uvijek će biti onih nezadovoljnih. I ti nezadovoljni će onda, i na ovakav način putem sudova, pokušati naplatiti neka svoja potraživanja. Hoće li u tome uspjeti ili ne, i to je sad odgovor – tužba ne znači, bar je ja ne bih prejudicirao, da je automatski i presuda.
Izvor: Večernji list/Tportal.hr.