BEOGRAD – Ulazak evropske međubankarske kamate “euribor” u minus, odnosno na istorijski najniži nivo otkad postoji evro, za sve korisnike kredita u evrima signal je da će im rate biti niže, kažu ekonomisti.

To za državu znači mogućnost jeftinijeg zaduživanja, izjavio je Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.

Grubišić je u izjavi Tanjugu rekao da je euribor prvi put na istorijskom minimumu, u smislu da je ušao u negativnu zonu, što nije bio slučaj od uvođenja evra kao valute, a prethodno je viđeno samo u slučaju libora – međubankarske kamate vezane za franak.

Za sve korisnike kredita indeksiranih evrima, a njim je najviše na tržištu u Srbiji i BiH, to je signal da će im mjesečna rata biti nešto niža, poručuje Grubišić.

“Sa svakim padom euribora rata će postepeno padati. Međutim, to se neće dogoditi baš u ovom trenutku, već onda kada je to navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru”, rekao je Grubišić.

On je podsjetio da neke banke rade usklađivanje sa ovom međubankrarskom kamatnom stopom dva puta godišnje, neke četiri puta…

“Zavisno od toga kakav ko ima ugovor, i da li je kredit vezan za tromesečni ili recimo šestomjesečni euribor, rata će se usklađivati s njegovim kretanjem, ali zavisno od datuma usklađivanja koji je svima precizno naveden u ugovoru”, objašnjava Grubišić.

Isto važi, dodaje, za privatne korisnike koji imaju takve ugovore, ali i za državu, koja sada dobija mogućnost da emituje evroobveznice i da refinansira dug nešto povoljnije – u evrima.

“Ovo je prilika da se refinansira dug da ne bude samo u dolarima, i da se smanji valutni rizik po tom osnovu, jer smo mi kao tržište prevashodno vezani za evro. Pokazalo se da je zaduživanje u trećim valutama, kao što je dolar rizičnije jer podrazumeva dvostruki valutni rizik”, objašnjava Grubišić.

Prema njegovim riječima, kretanje evra prema dinaru je s jedne strane rizik jer država i građani zarađuju u dinarima. S druge strane, postoji i opasnost od gubitka usljed nepovoljnog kretanja treće valute, odnosno odnosa dolara ili franka prema evru.

“Zato bismo sada mogli da izađemo direktno sa evroobveznicama nominovanim u evrima, umesto u dolarima kao što je bio slučaj do sada. Ovo je upravo prilika da se izbegne taj dvostruki rizik”, rekao je on.

I ekonomista Ivan Nikolić ocijenio je da će se svako snižavanje euribora, međubankarske kamatne stope u evrozoni, kod kredita indeksiranih u evrima u Srbiji odraziti na njihovo pojeftinjenje, odnosno, rate će biti niže.

Nikolić je rekao da je sa jedne strane dobro što su kamate niske, jer bi to trebalo da olakša zaduživanje u Srbiji i olakša položaj postojećih dužnika.

“Ali kada znamo da je to samo refleksija problema ekonomije EU, onda sa aspekta da to treba da bude faktor koji vuče ekonomiju, dolazimo do toga da je vrlo teško reći da li je to dobro ili loše”, dodao je Nikolić.

Kako je naveo, ekonomija evrozone je u velikim problemima, ne samo zato što je u dugoročnoj stagnaciji, već prema najnovijim podacima, ni velikim ekonomijama kao što je Njemačka ne ide dobro.

“Fokus je bio da se preko niskih kamata i jeftinog novca podstakne taj zamajac evropske privrede, ali su ciljevi bili jedno, a stvarnost drugo, pri čemu je dodatni otežavajući faktor migrantska kriza”, ocijenio je Nikolić.

Britanski list Fajnenšel tajms piše da je šestomjesečni euribor ušao u negativnu teritoriju, jer je 10. novembra iznosio minus 0,004 odsto, dok se kod tromjesečnog euribora to dogodilo još proljetos, što je za sve zajmoprimaoce povoljna vest.

Po logici stvari, banke koje u ugovorima o odobravanju kredita imaju klauzulu da kamatna stopa iznosi određeni procenat plus šestomjesečni euribor, trebalo bi sada da izvrše umanjenje kamate za negativni euribor, što bi korisnicima kredita blago snizilo iznos mjesečne rate, mada u praksi to nije uvijek slučaj, piše Fajnenšel tajms.