Pad cene nafte slomio je Libiju, zemlju bogatu crnim zlatom. Zemlja se pritom suočava i sa problemom političke prirode: dve rivalske vlade koje pokušavaju da se izbore i međusobno, ali i sa džihadistima Islamske države.
Dominantno islamistička frakcija, proklamovana posle izbora 2014. godine, nalazi se u Tripoliju. S druge strane, međunarodno priznata vlada stacionirana je u istočnom gradu Tobruku.
Proizvodnja nafte trenutno je manja od četvrtine od 1,6 miliona barela na dan, koliko se proizvodilo u Libiji tokom vladavine Muamera el Gadafija.
Ovi finansijski problemi doneli su katastrofalno smanjenje gotovinskog novca. A u istočnom gradu Bejdi je zarobljeno 184 miliona dolara, nedostupnih vlastima.
Ali el Hibri, guverner centralne banke u istočnoj Libiji, rekao je za Vol Strit Žurnal da je razmišljao čak i o tome da otopi zlatne i srebrne novčiće kako bi obezbedio toliko potreban novac.
Ipak, guverner i dalje pred sobom ima težak zadatak: da otvori sef, za koji šifru ima druga vlada u Tripoliju, surovi neprijatelj vlastima u istočnom delu zemlje.
Međutim, oni ne žele da kažu koja je šifra jer se plaše da će novac da završi u finansiranju milicija.
Kaled, jedan od stručnjaka, kaže da je glavni zadatak probiti zaštitni zid, što će uraditi bušenjem rupe od 50 centimetara. Dalje, kroz taj svojevrsni prolaz moći će da dođu do vrata zaštićena petocifrenim kodom.
U drugom koraku nastupa Kaledov partner, bravar koji će pokušati da razbije kod “specijalnim tehnikama”, kao u holivudskom blokbasteru.
I ako bude u uspeo u svojoj nameri da otvori sef, guverneru banke na putu stoji lokalno stanovništvo koje instistira da “skriveno blago” pripadne građanima Bejde.
“Ne verujemo vlastima kad je reč o zlatu”, kaže 43-godišnji medicinski tehničar Valed el Hasi, koji ne uspeva da skupi platu još od novembra. “Plašimo se da će sve da ukradu”, priča El Hasi.