Upoznajte belgijski grad impresivne prošlosti, velikog bogatstva, delikatnih zanata, moćnih vladara, vodećih umjetnika i znanstvenika.
Belgijski grad impresivne prošlosti, velikog bogatstva, delikatnih zanata, moćnih vladara, vodećih umjetnika i znanstvenika. Stil života ovdje je savršeno elaboriran već vijekovima!
I ako je Venecija postala globalni sinonim za grad na vodi, ona nije jedini takav grad „iz vode“ u većoj ili manjoj mjeri izranjaju Stockholm, Amsterdam, Hamburg, Sankt Petersburg i još mnogi. A grad na čijim ćete se kanalima, u konzervisanoj i uniformisanoj istoriji arhitekturi gradske jezgra zaista osjetiti kao u Serenissimi, svakako je belgijski Brugge. To ne znači da su palače od opeke na kanalima ovog grada identične palazzima s Kanala Grande, ali znači da se ovdje snažno osjeća jedinstveni allure veličanstvene prošlosti kojom Brugge tako romantično i nostalgično zrači.
Brugge je bio jedan od najvažnijih hanzeatskih gradova, trgovačke unije različitih „gildi“. Značaj Bruggea potjecao je iz njegovog geografskog položaja. S jedne strane nalazio se u takozvanoj „Zlatnoj uvali“: veliki kanal Zwin koji ga je povezivao sa Sjevernim morem tokom plime bio je plovan, pa su brodovi u njega mogli pristajati, a zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti, roba se iz njega mogla lako dalje transportovati prema velikim evropskim gradovima. Neki kažu da čak i ime Brugge dolazi od riječi za luku – Bryggja – dok drugi pak tvrde da se ipak radilo o nazivu za most, kojih u ovom gradu ne nedostaje – brugga – iste riječi od koje dolazi današnja engleska riječ bridge. No, čak i ako se ne radi o nekom fizičkom mostu, očito je da je ovo bilo mjesto „premošćivanja“ dobara između pomorske i kontinentalne trgovine. I u suprotnom smjeru, naravno – s juga na sjever najviše su putovali začini. Žito i vino također su bile važne namirnice koje su prolazile ovim putem.
Iako je promet neprocjenjivo važan pokretač lokalne ekonomije, on nije bio jedini izvor blagostanja Bruggea. Ovdje se nije samo pretovarivala roba, nego se itekako i proizvodilo. Glavni biznis u Bruggeu tog vremena bile su tkanine – u prvom redu vunene. Tamo se znači u najdoslovnijem smislu oblikovala modna industrija svoga vremena. Kad znamo da su tkanine iz Bruggea još od 13. vijeka bile važan dio trgovačke ponude ne samo na flamanskim nego i francuskim sajmovima odjevnih materijala, vidimo značaj ovoga grada i za nastanak francuske modne industrije, i dan danas najuticajnije na svijetu. Kad je koncept takvih sajmova propao, upravo su trgovci iz Bruggea početkom 14. stoljeća revolucionirali poslovanje otvorivši, uz već postojeći razvijeni bankarski sistem, i vjerovatno prvu berzu na svijetu. Povelju slobodnoga grada Brugge nosi od 1128. godine (za poređenje, Zagreb je dobio 1242.). S obzirom na značaj Bruggea na trgovačkoj karti Evrope, i drugi gradovi ovdje otvaraju trgovačka predstavništva.
Brugge se nije nikad vratio na staru slavu, no sve pretpostavke za moćnu kulturnu baštinu, po kojoj danas znamo ovaj prelijepi grad su se ostvarile i traju do danas. Ponovno zahvaljujući svom položaju – između Francuske i Velike Britanije – Brugge još od sredine 19. vijeka postaje jedna od prvih turističkih destinacija u savremenom smislu riječi. Posjećuju ga imućni gosti iz jedne i druge zemlje i dive se njegovoj zaista jedinstvenoj ljepoti. Nakon 2. svjetskog rata, te velike restauracije gradskih zdanja, stari Brugge doživljava drugu mladost, pravi turistički bum. Godišnje ga posjećuje 2 miliona turista, koji se nadahnjuju njegovom arhitekturom, kulturom i istorijom. Staro gradsko jezgro na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine od 2000. godine, a 2002. Brugge je bio i Evropska prijestolnica kulture.
A šta danas Brugge nudi svojim posjetiocima? Poput mnogih naročitih zvonika u Belgiji i Francuskoj, koji objedinjuju mnoge funkcije (zvonik, sat, osmatračnica, trezor, zatvor…) i zvonik Belfry u Bruggeu je multifunkcionalne istorije. Zvonjava crkvenih zvona i inače može biti dojmljiv događaj, njegova zvona „funkcionisu“ i kao „pravi“ muzicki instrument – takozvani „kariljon“. Ovde se nalazi impresivnih 48 zvona (zvonik gradske vijećnice u Aalstu ima ih 52 komada). U izvedbi gradskog „karolinera“, u Bruggeu možete uživati u muzici koje se izvode zvoneći ovim zvonima!
Muzej Groeninge gradski je muzej koji izlaže dijela belgijske i flamanske umjetnosti nastale tijekom 600 godina, dakle od samih početaka – ranog Jana van Eycka, pa preko neusporedivog Hieronymusa Boscha, kao i renesanse i baroka, do klasicističkog razdoblja i sve do savremenijih -izama, primjera Renea Magrittea. Gradska vijećnica na Trgu Burg jedna je od najstarijih takvih građevina – njen kamen-temeljac položen je 1387. godine. Najstariji je primjer kasnogotičke arhitekture u ovom kraju svijeta, a moćna fasada, s dugim uskim prozorima koji prema vrhu završavaju elegantnim lukom, te osmerokutnim tornjićima na krovu, simbol je moći i značaja grada tokom stoljeća. Unutra, gotička sala na prvom katu fascinantno je oslikana prizorima iz bogate gradske istorije. Tu je i još jedan muzej, Memling, koji takođ predstavlja vrijedna djela starih flamanskih slikara. Najstarija zgrada koja još postoji u Bruggeu je Sint Jaansspitaal, nekadašnja bolnica, izgrađena u 12. vijeku – danas se ovdje izlažu hirurški instrumenti i druge medicinske potrepštine tog vremena.
U Bruggeu je sačuvan, iako više nije u funkciji, i poznat kompleks Beguinage, u kojem su nekada živjele, pripadnice sestrinstva „beguinki“, pripadnica polusvjetovno-polucrkvenog reda, koje se, kako ih opisuju, „nisu željele niti udati, niti zarediti, nego su birale treći put“. Baveći se izradom čipke, podučavanjem, pa i ljekarništvom, u sestrinstvu su živjele svojim izborom, slobodne da ga napuste kad požele.
Izvor: ELLE Hrvatska